Milijuni ljudi diljem svijeta svakodnevno koriste ChatGPT, a pritom često u šali ponavljaju: 'Uvijek mu kod upita napišem 'molim te' i 'hvala' kako bi me poštedio kad jednog dana roboti zavladaju svijetom'. Hoće li zavladati svijetom - to još ne znamo - no sada (barem donekle) znamo da je cijena ljubaznosti prema ChatGPT-ju - pozamašna. Prema riječima izvršnog direktora OpenAI-a Sama Altmana, ona se mjeri u desecima milijuna dolara
Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman priznao je da su riječi 'molim' i 'hvala', koje korisnici često koriste u razgovoru s tim chatbotom, sve samo ne jeftine za tog tvorca ChatGPT-ja. Naprotiv, te naizgled sitne geste ljubaznosti tvrtku koštaju desetke milijuna dolara – i to samo kroz troškove potrošnje električne energije.
Na platformi X (bivšem Twitteru) jedan je korisnik pitao kako ljubazno obraćanje prema umjetnoj inteligenciji utječe na operativne troškove OpenAI-ja. Altman je odgovorio da se radi o 'dobro potrošenih na desetke milijuna dolara', dodajući: 'Nikad ne znaš'.
Iako na prvu zvuči nevjerojatno, razlog je vrlo konkretan. Chatbotovi poput ChatGPT-ja temelje se na velikim jezičnim modelima (LLM-ovima), koji zahtijevaju složenu računalnu infrastrukturu smještenu u podatkovnim centrima. Za učinkovito funkcioniranje, ti modeli oslanjaju se na tisuće visokoučinkovitih grafičkih procesorskih jedinica (GPU-ova), koje paralelno obrađuju ogromne količine podataka kako bi korisnicima pružile odgovore u stvarnom vremenu.
vezane vijesti
Napajanje ovakvih centara zahtijeva goleme količine električne energije. Procjene govore da stvaranje jednog jednostavnog AI odgovora – poput kratkog e-maila ili paragrafa teksta – može potrošiti i do 0,14 kilovatsati (kWh) energije. To je ekvivalentno energiji potrebnoj za rad 14 LED žarulja tijekom jednog sata.
Kada se uzme u obzir da ChatGPT svakodnevno procesira milijune, pa čak milijarde interakcija, kumulativna potrošnja energije postaje ozbiljan faktor. Danas podatkovni centri globalno već troše oko dva posto ukupne svjetske električne energije, a stručnjaci upozoravaju da bi, s rastom primjene generativne umjetne inteligencije, taj udio mogao značajno narasti, piše New York Post.
Zanimljivo je da neki stručnjaci smatraju da je ljubaznost prema AI-u čak i potrebna. Ističu, naime, kako ona može pozitivno oblikovati interakciju. Kurtis Beavers, direktor dizajnerskog tima Microsoft Copilota, ističe kako uljudni upiti potiču suradnički i konstruktivan ton odgovora. 'Kada AI prepozna ljubaznost, veća je vjerojatnost da će i sama biti ljubazna', navodi Microsoftova publikacija WorkLab, posvećena integraciji umjetne inteligencije u radno okruženje.
Takva praksa nije rijetkost. Prema istraživanju iz 2024. godine, čak 67 posto američkih korisnika redovito koristi 'hvala' i 'molim te' u razgovoru s chatbotovima. Među njima, 55 posto smatra da je to ispravno iz etičkih razloga, dok ih 12 posto s osmijehom priznaje da to čine – za slučaj da se AI jednog dana 'pobuni'.
