Generativna umjetna inteligencija sve se brže širi i izvan civilnog sektora. Američki vojni zapovjednici eksperimentiraju njezinom primjenom u donošenju strateških odluka, što otvara nova pitanja o sigurnosti i odgovornosti
Vrhovni zapovjednik američke vojske u Južnoj Koreji, general-bojnik William Hank Taylor, otkrio je da eksperimentira chatbotovima temeljenima na umjetnoj inteligenciji kako bi unaprijedio donošenje odluka, ali ne na bojištu, nego u zapovjedništvu i svakodnevnom radu.
'Chatbot i ja postali smo stvarno bliski u posljednje vrijeme', našalio se Taylor tijekom medijskog okruglog stola na godišnjoj konferenciji Udruge američke vojske (AUSA) u Washingtonu, piše Business Insider.
Taylor je rekao da koristi tehnologiju da bi istražio kako ona donosi vojne, pa i osobne odluke što utječu ne samo na njega, već i na tisuće vojnika koje nadgleda. Iako je smatra korisnom, priznaje da je praćenje njezina ubrzanog razvoja 'stalni izazov'. 'Kao zapovjednik, želim donositi bolje odluke i u pravom trenutku', rekao je. 'Želim da mi tehnologija pomogne da steknem prednost.'
Zapovjednici poput Taylora usredotočeni su na brzinu odlučivanja i potencijal umjetne inteligencije da im pomogne u tome. U vojnim krugovima taj se pristup često povezuje s konceptom OODA Loop, teorijom koju su tijekom Korejskog rata razvili američki borbeni piloti.
Prema toj teoriji, vojnici koji mogu brže od protivnika promatrati, orijentirati se, donositi odluke i djelovati stječu prednost na bojištu. Američka vojska danas priznaje da će u budućim sukobima odluke možda morati biti donesene brže nego što to čovjek može učiniti.
Bivši šef američkog ratnog zrakoplovstva prošle godine izjavio je da nije pretjerano reći kako će umjetna inteligencija 'odrediti tko će biti pobjednik na sljedećem bojištu'. Napretkom visokoautomatiziranih i autonomnih sustava odlučivanja, napisao je, 'vrijeme reakcije za djelovanje postaje izuzetno kratko'. U budućim ratovima, predviđa, 'odluke se neće donositi ljudskom brzinom, nego brzinom stroja'.
AI se naširoko koristi u vojne svrhe
Umjetna inteligencija već se koristi u razvoju dronova, sustava za ciljanje i obradu podataka, a AI algoritam čak je upravljao modificiranim F-16 tijekom simulirane zračne borbe. No vojna primjena umjetne inteligencije ne ograničava se samo na borbene platforme.
Postrojbe za specijalne operacije koriste AI alate da bi smanjile 'kognitivno opterećenje' svojih operativaca, od administrativnih zadataka i izvještavanja do upravljanja zalihama i logistikom. AI se koristi i za analizu doktrina Pentagona, poboljšanje pretraživanja dokumenata i olakšavanje osoblju koje se premješta na novu lokaciju ili položaj da se brzo snađe s poslom i zahtjevima.
Na razini vojnih stožera također se očekuju značajne koristi. Bianca Herlory, voditeljica za umjetnu inteligenciju u Združenom stožeru američkih oružanih snaga, izjavila je u travnju da AI može 'značajno poboljšati sposobnost integracije i analize globalnih vojnih operacija te omogućiti bolje i brže donošenje odluka'.
Unatoč mogućnostima, korištenje generativne umjetne inteligencije u vojnim strukturama nosi ozbiljne rizike. Pentagon je zapovjednike i vojnike upozorio da budu oprezni jer 'takvi sustavi mogu nenamjerno otkriti povjerljive podatke'.
Osim toga, ako nisu dovoljno dobro obučeni, AI modeli mogu davati netočne ili pristrane odgovore, što može imati opasne posljedice u donošenju odluka na visokoj razini. 'Tehnologija je moćna, ali i osjetljiva', rekao je Taylor. 'Naša je odgovornost naučiti gdje su njezine granice.'