MZOS PORUČUJE

Bit ćemo odgovorni, ne natječemo se za Miss dijaspore

Saša Zelenika

Saša Zelenika

Izvor: tportal.hr / Autor: Nenad Jarić Dauenhauer

Nakon što je u srijedu ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović najavio strategiju prema kojoj bi sveučilišta i instituti trebali postati centri izvrsnosti i istraživanja koji će tješnje surađivati s gospodarstvom, od pomoćnika ministra Saše Zelenike pokušali smo doznati kako to misle ostvariti u zemlji čije je gospodarstvo na koljenima, a znanost kaska čak i za onom u zemljama koje su nam nekada gledale u leđa

Novo vodstvo MZOS-a više je puta spominjalo da će prvo ići u izmjene i dopune postojećih Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, a ne odmah u nove. Bilo je govora da nije dobro ići u radikalne promjene, već u realne i postupne, te konačno da naš najveći problem nisu sami zakoni, već njihovo provođenje. Planirate li ipak s vremenom donijeti nove?

Izmjene i dopune zakona su način da one najnužnije stvari sada prilagodimo potrebama i razvoju situacije od 2003. kada je zakon donesen, te da stvorimo osnovne instrumente u Poslovno inovacijskoj agenciji, da one mogu funkcionirati. Rješenje nije u radikalizmu ni u nametnutim promjenama. Želimo u suradnji sa svim dionicima sustava, a posebno akademskom zajednicom, sindikatima i drugim ministarstvima stvoriti okvir iz kojeg će novi zakoni slijediti kao posljedica.

Prilikom svih proteklih pokušaja da se mijenjaju zakoni, svjedočili smo određenom otporu struke. I nova najava o umirovljenju profesora sa 65 godina izazvala je burne reakcije; mnogi su već na samu najavu požurili produžiti ugovore s fakultetima. Rekli ste da ćete voditi široku javnu raspravu o zakonskim promjenama, no ne bojite li se da ćete u njoj naići na 'cehovski otpor' i nastojanja nekih da zadrže status quo i svoje privilegije?

Uvijek je konstruktivno razgovarati i tražiti što širi konsenzus, no svjesni smo da ćemo rijetko postići aklamaciju. Svjesni smo svoje odgovornosti. Tamo gdje nećemo moći postići aklamaciju, preuzet ćemo odgovornost i donositi rješenja za koja smatramo da su najbolja za državu, buduće studente i učenike jer su oni ključni u tim procesima. Mi se ne natječemo za Miss dijaspore, što bi rekao Gibonni. Svi se slažu danas da je situacija loša. Dakle, idemo se dogovoriti kako je popraviti. Tamo gdje se nećemo moći usuglasiti, mi ćemo preuzeti odgovornost.

U našim zakonima i do sada je stajalo da se ugovori profesorima trebaju produživati u iznimnim slučajevima, a prijedlogom o izmjenama i dopunama zakona htjeli smo specificirati tu iznimnost, odnosno definirati da to trebaju biti ljudi koji imaju veće projekte ili su dovoljno značajni da ih institucije same plaćaju. Ne mogu svi biti izuzetni, no iznimka je kod nas postala pravilo. Radili smo analize za fakultete koji su svim svojim nastavnicima iznad 65. godine dali ugovor na pet godina bez ikakvih kriterija. Pokazalo se da među njima ima 15-ak posto natprosječnih, 15-ak posto prosječnih te 70-ak posto ispodprosječnih. Dakle, želimo odrediti kriterije kako bi oni izuzetni ostali, a oni koji nisu otišli u mirovinu kao i ostali građani. Na taj način otvorit ćemo više prostora za mlade koji su po svim pokazateljima produktivniji, bolji i perspektivniji. Neuređenosti ima svuda. Primjerice u osnovnim školama imamo 80 posto odlikaša, a samo pet posto 16-godišnjaka postiže malo bolje rezultate u matematici, fizici i materinjem jeziku.

Mislite li da Hrvatska sa svojim uništenim gospodarstvom, osobito industrijom, ima kapacitet zaposliti nove visoko obrazovane kadrove? Treba li nam 30 posto visokoobrazovanih koliko planirate? Trenutno Zagrebačko sveučilište ima desetak puta više doktorskih studija od bečkog, a u nekim krugovima u HAZU svojevremeno su kolale teze da ima lobija u EU koji Hrvatsku vide više kao zemlju uslužnih djelatnosti, turizma i poljoprivrede, a ne kao tehnološki i znanstveno razvijenu.

Moramo tome težiti. Ne smijemo sami sebe osuditi na neambicioznost. Visokoobrazovani će privlačiti tvrtke visokih tehnologija i iz inozemstva ali će i sami otvarati prostor i tvrtke više vrijednosti. Dio te priče je i povećanje kvalitete doktorskih studija što je puno važniji indikator od njihovog broja.

Ima li ministarstvo gospodarstva neku viziju koje su to grane privrede i industrije koje bi dugoročno trebale takav kadar?

Razvoj takvih strateških odrednica upravo je cilj strategije nacionalnog inovacijskog sustava, u čiju izradu danas službeno krećemo s MINGO i OECD-om, te sektorske analize i razvoja strategije 'smart specialization' hrvatskih regija čiju izradu koordinira Ministarstvo regionalnog razvoja.

Kakvo je vaše iskustvo s kadrovskom situacijom u samom ministarstvu? Prema nekim informacijama nedostaje kvalificiranih ljudi koji znaju strane jezike i znaju pisati projekte. Istovremeno se zna da je teško otpustiti ljude iz državnih institucija i zaposliti nove. Što ćete poduzeti?

Radimo na tome. Ključno je primijetiti da bi po opisu poslova MZOS trebao imati 353 zaposlenika, a trenutno ih ima oko 285.

Neke bogate zemlje poput SAD-a znanstveno-tehnološka istraživanja financiraju primarno iz privatnog sektora, a važna društvena iz proračuna. Kao siromašna zemlja mi ne možemo zaposliti čak ni nužne kadrove (primjerice, škole si ne mogu priuštiti da imaju posebno psihologe, pedagoge i logopede). Kako ćete to riješiti?

U suradnji s resornim ministarstvima radimo na analizi potreba za kadrovima. Kroz programske ugovore će se onda financirati školovanje za te potrebe. Ostalo može biti dijelom prepušteno tržištu, ali uz striktnu primjenu kontrole kvalitete obrazovanja. Cilj ove Vlade je i jačanje gospodarstva, posebice onoga s višim vrijednostima, tako da se zapošljavaju visokoobrazovani ali i da raste udio financiranja iz vanproračunskih sredstava. Taj udio je u zemljama EU oko 60-70 posto, a u RH dosta ispod 50 posto.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi