U nadolazećim danima američki savezni sudac trebao bi odlučiti o pitanju koje muči i američke i europske regulatore tržišnog natjecanja više od desetljeća: što učiniti s Googleovim monopolom u internetskom pretraživanju, piše Politico.

Očekuje se da će sud u Washingtonu do ponedjeljka odlučiti hoće li Googleu naložiti izdvajanje internetskog preglednika Chrome – jednog od najvrjednijih digitalnih resursa – nakon što je 2024. godine presudio da ta kompanija posjeduje nezakoniti monopol u pretraživanju i uputio ministarstvu pravosuđa da poduzme mjere.

Antimonopolski slučaj protiv Googleove dominacije

Gledano iz Bruxellesa, gdje se još uvijek rasteže vlastiti antimonopolski slučaj protiv Googleove dominacije na tržištu, sudski naložena prodaja Chromea bila bi gotovo idealan scenarij – posebno sada, kada se Europska komisija suočava s pritiscima Trumpove administracije da ublaži provedbu zakona protiv velikih tehnoloških divova.

'Američko izdvajanje izazvalo bi oduševljenje u EU', ističe Aurelien Portuese, profesor prava tržišnog natjecanja na Sveučilištu George Mason u Washingtonu, dodajući da bi takav potez vjerojatno potaknuo Europu na prilagodbu vlastitih pravila novoj komercijalnoj stvarnosti Chromea.

Čak i za najvatrenije zagovornike podjele Googlea u Europi, američka odluka o dezinvestiranju čini se daleko realnijom od bilo koje europske. 'Ako takva odluka dođe, može doći samo iz SAD-a', rekao je Christian Kroll, izvršni direktor berlinske tražilice Ecosia.

Profesorica Anne Witt s poslovne škole EDHEC u Lilleu objašnjava: 'S obzirom na političku klimu, bilo bi i pravno i politički logično da američki organi prvi krenu u podjelu velike tehnološke kompanije.'

EU komisija u nezgodnom položaju

'Trumpova administracija jasno je dala do znanja da će braniti američke tvrtke od bilo kakve strane antimonopolske intervencije', dodaje Witt. 'To Europsku komisiju stavlja u vrlo nezgodan položaj.'

Kada je 2023. godine Margrethe Vestager, tadašnja povjerenica za tržišno natjecanje, u slučaju zlouporabe dominantnog položaja u reklamnoj tehnologiji pokrenula postupak razbijanja Googlea, taj je prijedlog – prisjeća se Witt – 'izazvao šok u europskoj antimonopolskoj zajednici'.

Europska unija nikada ranije nije razbila nijednu američku tvrtku, a čak je i prema europskim divovima rijetko posezala za tom 'nuklearnom opcijom'.

Ipak, geopolitički kontekst danas je bitno drugačiji: s borbenim američkim predsjednikom na vlasti i EU-om usmjerenim na konkurentnost i sigurnost, i najradikalniji potezi više ne djeluju nezamislivo. No iako je Unija već 2023. najavila snažnu inicijativu, dvije godine kasnije slučaj se još uvijek razmatra.

'To ipak ne znači da je raspad Googlea pod europskim vodstvom nezamisliv', tvrdi Maarten Pieter Schinkel, profesor na Sveučilištu u Amsterdamu, podsjećajući na slučaj Google Shopping iz 2017. godine kao 'mali početni korak' koji je otvorio vrata ambicioznijim rješenjima.

U tim postupcima, kao i u onima koji su uslijedili protiv Googlea i Mete, europski regulatori tražili su kvazistrukturne mjere – poput uvođenja 'kineskih zidova' ili obveza interoperabilnosti – kojima bi se konkurentima omogućio pristup tržištu. Sve je to u međuvremenu pretočeno i u Zakon o digitalnim tržištima.

Budućnost Chromea

Presuda američkog okružnog suda – bez obzira bude li riječ o potpunom razbijanju Googlea ili o skromnijim mjerama, poput ukidanja višemilijardnih ugovora s Appleom i Samsungom – označit će tek početak potencijalno dugotrajnog procesa.

Svaka naredba o dezinvestiranju mogla bi biti predmet žalbi sve do 2028., upozorava Portuese. No to ne sprječava brojne kompanije, gotovo sve američke, da već sada razmatraju ponude za Chrome, jednu od najvrjednijih digitalnih platformi. Ranije ovog mjeseca startup za umjetnu inteligenciju Perplexity AI objavio je namjeru o podnošenju ponude vrijedne 34,5 milijardi dolara ako sud potvrdi prijedlog ministarstva pravosuđa.

'Ponuda Perplexityja je šala – trebali bi dodati barem još jednu nulu', komentira Kroll, naglašavajući da bi Chrome kao neovisna tvrtka mogao postati 'jedna od najvrjednijih kompanija na svijetu'.

Problem je, dodaje on, u tome što postoji vrlo malo potencijalnih kupaca s dovoljnom financijskom snagom, a da pritom ne bi izazvali nove probleme s tržišnom dominacijom. 'Ako prodate Chrome Meti ili OpenAI-u, moć prelazi samo iz ruku jednog diva u ruke drugog.'

Kroll, čija je neprofitna organizacija Ecosia poznata po tome što svoje prihode koristi za sadnju drveća, nedavno je predložio smionu ideju: Chrome bi trebalo predati u ruke zaklade (američke), čime bi bio politički i geopolitički prihvatljiv, dok bi ga Ecosia vodila u ime zaklade.

No među imenima koja se spominju kao ozbiljni kupci – nijedno nije europsko.

Posljedice

Unatoč svemu, nisu svi uvjereni da je prisilna prodaja Chromea pravi put, ma kako ona bila provedena. Grupa Open Web Advocacy upozorila je da bi takav potez mogao prouzročiti 'ozbiljnu i duboko štetnu' kolateralnu štetu internetskom ekosustavu.

'To bi bila potpuna katastrofa za web', tvrdi Chris Coyier, suosnivač platforme CodePen. 'Ulaganja u otvoreni web drastično bi pala.' Coyier naglašava da Googleovo golemo ulaganje u web standarde nije čin dobrotvorstva, već potez vođen 'ekonomskim vlastitim interesom', jer kapitalizam funkcionira kroz poticaje, a ne kroz altruizam.

Osnivač Mozille također je upozorio na sudu da bi prodaja Chromea mogla poremetiti Googleove financijske aranžmane s drugim neovisnim preglednicima, što bi neke od njih moglo gurnuti u bankrot.

Google pak tvrdi da su prijedlozi ministarstva pravosuđa 'bez presedana' te da bi naštetili američkim potrošačima i tehnološkoj industriji.

'Ljudi ne koriste Google zato što moraju – koriste ga zato što žele', izjavila je potpredsjednica za regulatorne poslove Lee-Anne Mulholland u objavi na blogu kompanije.

U međuvremenu, možda je sve što Europi preostaje – samo promatrati, zaključuje Politico.