Ako noću teško tonete u san, možda ste napokon dobili rješenje. Kineski znanstvenici tvrde da bi glazbena terapija mogla značajno poboljšati kvalitetu sna kod osoba starijih od 50 godina.

Dosad su se savjeti stručnjaka za brže utonuće u san vrtjeli oko klasičnih preporuka: izbjegavanja ekrana prije spavanja, ograničavanja kofeina i odlaska u krevet uvijek u isto vrijeme. No novo istraživanje donosi zanimljiv zaokret: polagane instrumentalne i klasične skladbe mogle bi biti jednako učinkovite kao promjene navika.

Spora glazba, sporiji puls - brži san

Znanstvenici s Ningxia Normal Universityja analizirali su deset studija u koje su bile uključene ukupno 602 odrasle osobe. Većina tretmana uključivala je pasivno slušanje instrumentalne ili klasične glazbe sporog tempa (60-85 otkucaja u minuti), u trajanju od 20 do 60 minuta.

Rezultati su pokazali 'umjereno do veliko' poboljšanje simptoma nesanice, a posebno su učinkovite bile skladbe sporijeg ritma.

Iako istraživači nisu mogli točno dokazati zbog čega glazba djeluje, nagađaju da bi mogla utjecati na emocionalnu regulaciju u mozgu i tako ublažiti smetnje koje često prate poremećaje spavanja kod starijih osoba. Također ističu da može sniziti razinu kortizola, usporiti puls i disanje – sve ono što tijelo priprema za san.

Nije lijek, ali obećava

U radu, objavljenom u časopisu PLoS One, autori zaključuju da je riječ o obećavajućem, nenametljivom i neinvazivnom pristupu koji bi mogao biti odlična alternativa dugotrajnoj upotrebi lijekova za spavanje.

Dodaju i da glazba može pomoći stvaranju novih psiholoških asocijacija povezanih s odlaskom na počinak, čime se mogu zamijeniti loše navike koje remete san.

Ipak, naglašavaju potrebu za dodatnim, opsežnijim istraživanjima koja bi potvrdila dugoročne učinke glazbene terapije.

Zašto glazba uopće utječe na spavanje?

Znanstvena istraživanja odavno pokazuju da određene frekvencije glazbe mogu potaknuti mozak na određene reakcije.

• Visoki tonovi, poput alarma, potiču lučenje adrenalina.
• Duboki, niski tonovi, prisutni u sporijoj glazbi, imaju suprotan učinak i pomažu mozgu da uspori.

Mnogi ljudi u prosjeku zaspu 10 do 20 minuta nakon gašenja svjetla, no sve veći broj njih pati od poremećaja spavanja. U Britaniji, primjerice, od nesanice pati jedna od šest osoba, a čak polovica njih priznaje da su u trenucima nespavanja skloni rizičnom ponašanju.

Dugotrajna neispavanost povezana je s brojnim zdravstvenim rizicima, od srčanih bolesti i dijabetesa do smanjenog imuniteta i poremećaja pažnje. Nakon novog istraživanja, čini se da bi najjednostavniji lijek mogao biti upravo pritisak na tipku play.