Novo istraživanje otkriva da pretilost povisuje krvni tlak na dosad nepoznat način - izravno iz krvnih žila. Znanstvenici su utvrdili da stanice u stijenkama žila kod pretilosti potiču upalne procese koji ometaju protok krvi i podižu tlak
Pretilost već godinama nosi reputaciju jednog od glavnih neprijatelja zdravlja srca i krvnih žila, no novo istraživanje donosi iznenađujuće otkriće: uzrok povišenog krvnog tlaka kod osoba s pretilošću ne leži samo u višku kilograma ili upalama u organizmu, već i u samim krvnim žilama.
Pretilost direktno utječe na povišenje krvnog tlaka
Znanstvenici sa Sveučilišta Virginia (UVA Health) otkrili su da pretilost potiče glatke mišićne stanice u stijenkama krvnih žila na otpuštanje upalnih molekula. Te molekule potom ometaju rad susjednih endotelnih stanica, koje inače reguliraju protok krvi i širenje žila. Posljedica je slabija sposobnost krvnih žila da se šire, što izravno dovodi do povišenog krvnog tlaka.
Prema procjenama, više od 40 posto odraslih osoba danas se smatra pretilima, a čak 65 posto slučajeva primarne hipertenzije povezano je upravo s pretilošću. Ovo otkriće daje dodatno objašnjenje zašto je ta povezanost tako snažna - i zašto ju je teško prekinuti bez promjena životnih navika.
Kako liječiti pretilost i smanjiti rizik od povišenog tlaka
Iako nova istraživanja otvaraju vrata budućim lijekovima, stručnjaci i dalje naglašavaju da je prevencija pretilosti najučinkovitiji način zaštite krvnih žila i srca. Dobra vijest je da promjene ne moraju biti drastične da bi bile učinkovite.
Ključnu ulogu ima postupno smanjenje tjelesne mase, čak i u malim postocima. Gubitak od svega 5 do 10 posto tjelesne težine može znatno smanjiti kroničnu upalu u tijelu i rasteretiti krvne žile.
Jednako je važna uravnotežena prehrana, s manje ultra-prerađene hrane, šećera i zasićenih masnoća, a više povrća, cjelovitih žitarica, proteina i zdravih masnoća. Takav način prehrane ne djeluje samo na kilažu, nego i na upalne procese u krvnim žilama.
Redovito kretanje pomaže krvnim žilama da zadrže elastičnost. Ne mora se raditi o intenzivnom treningu - svakodnevne šetnje, lagano vježbanje ili vožnja bicikla već imaju mjerljiv učinak na krvni tlak.
Na kraju, sve više dokaza pokazuje da san i stres igraju veliku ulogu u regulaciji tjelesne težine i tlaka. Kronični stres i manjak sna potiču hormonalne promjene koje pogoduju debljanju i upalama, čime se zatvara začarani krug.
Drugim riječima, iako znanost traži nove terapije, temelj borbe protiv pretilosti i povišenog tlaka i dalje ostaje u svakodnevnim navikama jer upravo one najviše utječu na zdravlje krvnih žila iznutra.