Demencija je u stalnom porastu diljem svijeta, a stručnjaci upozoravaju da bi broj oboljelih u idućim desetljećima mogao naglo narasti. Godinama se ponavlja da rizik povećavaju nezdrava prehrana, manjak sna i kretanja te genetsko nasljeđe, no liječnici sada ističu još nekoliko manje očitih faktora koji također mogu igrati važnu ulogu.

U nastavku donosimo što izdvajaju stručnjaci i što možete učiniti da smanjite rizik koliko god je to moguće.

Ne oslanjajte se na 'pametne' dodatke za mozak

Od kapsula s ribljim uljem do nootropika i 'pametnih' tableta za koncentraciju - police drogerija pune su proizvoda koji obećavaju bolju memoriju i bistriji um. No dr. Elizabeth Landsverk za Daily Mail upozorava da nijedan dodatak ne može zamijeniti osnovne navike: uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i kvalitetan san.

Kako naglašava, za prevenciju demencije ključna je promjena životnog stila, a ne ideja da će jedna tableta poništiti učinak svakodnevnog fast fooda i sjedilačkog načina života. Dodatni je problem to što dodaci prehrani ne prolaze jednako stroga testiranja kao lijekovi i ne moraju dokazati učinkovitost u kliničkim studijama. U pojedinim analizama pronađeni su i sastojci nalik lijekovima koji nisu odobreni, a mogu imati ozbiljne nuspojave.

Ne odgađajte naočale ni slušni aparat

Procjenjuje se da većina ljudi treba neki oblik korekcije vida, a velik dio starijih osoba ima i oštećen sluh, no mnogi svejedno odgađaju odlazak liječniku ili korištenje naočala i slušnih pomagala. Razlozi su različiti: od estetike i navike do neprihvaćanja činjenice da vid ili sluh slabe.

Neurolog dr. Ken Langa upozorava da neliječeni problemi sa sluhom i vidom mogu povećati rizik od demencije. S jedne strane, ljudi se zbog tih tegoba češće povlače iz društva i postaju socijalno izolirani, a upravo je usamljenost prepoznata kao važan rizični čimbenik. S druge strane, mozak dobiva manje podražaja pa se neuralne veze slabije održavaju, što može ubrzati kognitivni pad.

Velika studija na stotinama tisuća ispitanika pokazala je da osobe s oštećenjem sluha koje ne koriste slušni aparat imaju znatno veći rizik od razvoja demencije u odnosu na one bez oštećenja. Kod onih koji slušne aparate redovito nose rizik je bio osjetno manji.

Život u 'betonskoj džungli'

Veliki gradovi privlače poslom, većim plaćama i bogatijim društvenim životom, ali nose i svoju cijenu: više prometa i buke, manje zelenila i veće onečišćenje zraka. Sve je više dokaza da upravo dugotrajna izloženost zagađenju može povećati rizik od kognitivnog propadanja i demencije.

Mikroskopske čestice iz zraka mogu ući u cirkulaciju i dospjeti do mozga, gdje potiču upalu i oštećuju živčane stanice. Ako uz to živite u kvartu s malo parkova, šetnica i mjesta za druženje, veća je vjerojatnost da ćete manje boraviti vani, manje se kretati i rjeđe biti u društvu, a sve to dodatno opterećuje mozak.

Stručnjaci zato savjetuju da, kad god možete, birate boravak u prirodi, šetnje, vožnju biciklom i druženje na otvorenom, čak i ako ste vezani uz život u gradu.

Ne preskačite cjepivo protiv herpes zostera

Cjepivo protiv herpes zostera (posljedica reaktivacije virusa vodenih kozica) preporučuje se odraslima starijima od 50 godina, no procjene pokazuju da ga prima tek manji dio onih koji bi od njega mogli imati koristi. Herpes zoster može uzrokovati jaku bol i komplikacije, ali liječnici upozoravaju da bi zaštita od ove infekcije mogla imati i neočekivanu korist - manji rizik od demencije.

Dr. Langa objašnjava da cjepivo smanjuje vjerojatnost da će se virus ponovno aktivirati i da će organizam biti izložen snažnoj upalnoj reakciji. Jedna od teorija kaže da upravo smanjenje kronične upale pozitivno utječe i na zdravlje živčanih stanica u mozgu. Studije su pokazale da su cijepljene osobe imale manji rizik razvoja demencije u godinama nakon cijepljenja u odnosu na necijepljene.

Pazite na ubode krpelja

Lajmska bolest, koju prenose krpelji, obično se liječi antibioticima, no može ostaviti posljedice poput 'magle u glavi', glavobolja i problema s koncentracijom. U rijetkim slučajevima infekcija može zahvatiti i središnji živčani sustav, uz simptome nalik demenciji.

Stručnjaci istražuju može li neliječena ili kasno liječena lajmska bolest dugoročno povećati rizik od demencije, no za sada nema konačnog odgovora. Smatra se da bi i ovdje mehanizam mogao biti povezan s upalom koja oštećuje živčane stanice. Dobra je vijest da se kod pravovremene dijagnoze i liječenja većina neuroloških simptoma može povući.