Nova studija donosi dobru vijest za sve koji vole čokoladu, ali i važnu dozu opreza. Znanstvenici s King's Collegea u Londonu otkrili su da bi spoj iz kakaa, teobromin, mogao biti povezan sa sporijim biološkim starenjem. No to ne znači da bismo se trebali baciti na pločice čokolade bez razmišljanja.

Što su znanstvenici zapravo otkrili?

Teobromin je prirodni spoj koji nastaje u biljkama i glavni je alkaloid u kakau, pa ga najviše ima upravo u tamnoj čokoladi. Istraživački tim analizirao je zdravstvene podatke 1669 osoba iz dviju europskih studija koje su napravljene na osobama prosječne dobi oko 60 godina i uglavnom dobrog zdravlja.

Umjesto da prate samo kronološku dob, znanstvenici su promatrali tzv. biološku dob - koliko su stanice i tkiva istrošeni u odnosu na broj godina života. U tu svrhu gledali su:

• kemijske promjene na DNK
• duljinu telomera, zaštitnih kapica na krajevima kromosoma koje, pojednostavljeno, sprječavaju da se genetski materijal 'raspara'

'Kraći telomeri povezuju se s ubrzanim starenjem i većim rizikom za bolesti vezane uz dob', pojasnili su znanstvenici.

Rezultat? Osobe koje su u krvi imale više razine teobromina imale su i biološku dob manju od svoje kronološke dobi. Kada su usporedili teobromin s drugim spojevima iz kakaa i kave, pokazalo se da je taj učinak specifičan upravo za teobromin.

Što je biološka dob?

Stručnjaci razlikuju kronološku dob (koliko godina zaista imate) i biološku dob, koja pokazuje u kakvom je stanju organizam iznutra. Tako netko može imati 70 godina, a biološku dob dvadesetih, ako cijeli život živi zdravo, ili obrnuto - biti znatno 'stariji' iznutra nego što kalendar kaže.

Biološka dob procjenjuje se kroz kombinaciju markera na DNK, stanja telomera, metaboličkih parametara i drugih pokazatelja koji govore koliko su stanice izložene oštećenjima, upali i oksidativnom stresu.

Kako teobromin djeluje na organizam?

Teobromin se već dulje spominje kao spoj koji može imati niz povoljnih učinaka na zdravlje čovjeka, među ostalim:

• snižavanje krvnog tlaka
• poticanje metabolizma masti
• poboljšanje protoka krvi
• povoljan utjecaj na funkcije mozga i usporavanje kognitivnog propadanja

Za razliku od pasa, kojima je teobromin toksičan, kod ljudi u uobičajenim količinama može imati zaštitni učinak kao blagi stimulans i antioksidans. Nova studija sada ga povezuje i sa sporijim tzv. epigenetskim starenjem.

Znači li to da trebate jesti više tamne čokolade?

Istraživači poručuju da to, ipak, ne znači da biste trebali jesti više čokolade.

Autorica studije, profesorica Jordana Bell, naglašava da rezultati ne bi smjeli poslužiti kao opravdanje za prejedanje čokoladom: 'Ne govorimo ljudima da trebaju jesti više tamne čokolade. Ovi nam podaci pomažu razumjeti kako svakodnevne namirnice mogu skrivati tragove do zdravijeg, duljeg života.'

Važno je imati na umu da:

• čak i tamna čokolada često sadrži puno šećera i masti
• učinak je povezan s teobrominom, a ne s industrijskim čokoladama punim aditiva
• riječ je o povezanosti (asocijaciji), ne o dokazanoj uzročno-posljedičnoj vezi

Drugim riječima, tamna čokolada s visokim udjelom kakaa može biti dio uravnotežene prehrane, ali ne i 'čarobna tableta' protiv starenja.

Stručnjaci upozoravaju i na to da su mnoge komercijalne 'čokolade' sve siromašnije kakaom, a sve bogatije šećerom i mastima. Neke čak nemaju dovoljno kakaa da bi se smjele deklarirati kao čokolada, pa na ambalaži nose oznaku 'čokoladnog okusa'.

Šira slika: hrana, geni i starenje

Ovo istraživanje objavljeno u časopisu Aging uklapa se u sve veći broj radova koji istražuju kako pojedine biljne tvari iz hrane mogu utjecati na način na koji se geni 'uključuju' i 'isključuju' tijekom života.

Polifenoli, flavanoli i drugi spojevi iz kakaa, bobičastog voća, čaja ili lisnatog povrća sve se češće povezuju s boljom zaštitom stanica i sporijim starenjem. Znanstvenici ističu da je riječ o dugoročnom učinku: ono što jedemo iz dana u dan, godinama, postupno oblikuje našu biološku dob.

Stručnjaci zaključuju da tamna čokolada s visokim udjelom kakaa može imati svoje mjesto u zdravoj prehrani, ali kao mali, promišljeni užitak, a ne kao zamjena za uravnotežen jelovnik, kretanje i ostale dobre navike koje dokazano produljuju život.