Stručnjaci naglašavaju da dugovječna vitalnost nije vezana samo uz tijelo, nego jednako snažno ovisi i o tome kako brinemo o svom umu.

Redovito mentalno treniranje smatra se prvom linijom obrane. Nije slučajno da se mnoge aplikacije i novinski prilozi zovu 'mozgalice' - našem mozgu također trebaju izazovi. Inicijativa za istraživanje Alzheimerove bolesti upozorava da osobe koje ostaju mentalno aktivne u starijoj dobi imaju manji rizik od razvoja Alzheimera te da mentalna aktivnost može poboljšati funkciju mozga. To ne znači da morate svladati još jedan strani jezik (iako možete), dovoljno je da se redovito izlažete novim zadacima: rješavate križaljke, igrate društvene igre, čitate, slušate glazbu na koju se morate usredotočiti ili započnete novi hobi koji vas zaista gura iz zone komfora.

Aktivnost prije svega

Drugi stup mentalne mladosti su društveni kontakti. Susreti s prijateljima i obitelji, razgovori licem u lice i osjećaj da nekome pripadate ključni su za mentalno zdravlje. Podrška bliskih ljudi pojačava osjećaj sigurnosti, smanjuje rizik od depresije i usamljenosti te dokazano doprinosi subjektivnom osjećaju sreće. Oni koji se redovito druže, sudjeluju u zajedničkim aktivnostima i ne izbjegavaju društvo, u pravilu dulje zadržavaju mentalnu svježinu.

Treće pitanje tiče se: izlazite li dovoljno na svježi zrak. Već samo jedna kratka šetnja po kvartu može pokrenuti cirkulaciju i metabolizam te vidljivo popraviti raspoloženje. Boravak na otvorenom omogućuje tijelu da stvara vitamin D, koji povoljno djeluje na živčani sustav, opušta tijelo i um te smanjuje razinu stresa. Ljudi koji većinu vremena provode u zatvorenim prostorima teže se opuštaju i sporije 'gase' svakodnevne brige, što se s vremenom odražava i na mentalnu kondiciju.

Četvrti uvjet je uravnotežena, zdrava prehrana. Ono što jedemo ne odražava se samo na kilogramima, nego se vrlo brzo vidi i na razini energije, koncentraciji i raspoloženju. Prehrana bogata industrijski prerađenim namirnicama i šećerom često vodi osjećaju težine, umora i razdražljivosti. Klinika Oberberg zato preporučuju mediteranski stil prehrane: puno povrća, voća, cjelovitih žitarica, maslinova ulja i ribe, uz umjeren unos mesa. Takav način prehrane istovremeno njeguje tijelo i pruža stabilno 'gorivo' za mozak.

Posljednje pitanje glasi: krećete li se dovoljno. Tjelovježba ne aktivira samo mišiće, nego i mozak. Kada se pokrenemo, povećava se dotok krvi u mozak, što znači više kisika i hranjivih tvari za živčane stanice. Kako ističe Björn Erwig sa Sveučilišta u Siegenu, tjelesna aktivnost potiče i stvaranje faktora rasta živaca, što dovodi do formiranja novih veza u 'centru za pamćenje' u mozgu. Brojne studije pokazuju da redovita tjelovježba, bilo da je riječ o sportovima izdržljivosti ili ciljanim treninzima snage, poboljšava kognitivne sposobnosti i usporava njihovo propadanje.

Ako na ova pitanja: trenirate li mozak, njegujete li društvene odnose, boravite li redovito na svježem zraku, jedete li uravnoteženo i krećete li se dovoljno, možete iskreno odgovoriti s 'da', već ste učinili puno za to da ostanete mentalno svježi, okretni i 'mladi' čak i u starosti.