Dugi, nesustavni govori i česte digresije nisu samo stvar stila komunikacije - stručnjaci upozoravaju da takvi obrasci mogu biti znak logoreje, stanja povezanim s kognitivnim i psihičkim promjenama. U središtu pozornosti našao se i bivši američki predsjednik Donald Trump, čiji neki javni nastupi privlače pažnju zbog sličnih obrazaca govora
Stručnjaci za govor i psihijatriju sve češće govore o logoreji - stanju obilježenom neprekidnim i često zbunjujućim govorom. Uzimajući u obzir način komunikacije i izražavanja predsjednika SAD-a Donalda Trumpu, sve je više onih koji su uvjereni da bi logoreja mogla biti i njegova dijagnoza.
vezane vijesti
Što je logoreja?
Riječ je o fenomenu koji ne znači samo da netko puno govori, teško ostaje fokusiran na temu, često ulazi u digresije ili se vraća na već rečeno, već da misli 'izlaze iz tračnica', stvarajući kaotičan tok riječi.
Kod starijih osoba, logoreja se može povezati s različitim zdravstvenim problemima, uključujući rane znakove demencije, kognitivne poremećaje ili psihoze, poput manije u bipolarnom poremećaju. Govor može uključivati prekomjerno duge odgovore, nagle promjene tema i poteškoće u prepoznavanju znakova da netko drugi želi progovoriti.
Ima li Donald Trump logoreju?
Američki predsjednik Donald Trump posljednjih godina privlači pažnju stručnjaka upravo zbog obrasca govora koji neki psiholozi opisuju kao logoreju.
Tijekom javnih nastupa, 79-godišnjak je često gubio nit, skretao u digresije i miješao osnovne detalje, što je izazvalo rasprave o njegovoj mentalnoj oštrini. Trump, međutim, kategorički odbacuje sugestije o bilo kakvom kognitivnom problemu, ističući da je savršenog zdravlja. Njegovi pristaše tvrde da je riječ o njegovom uobičajenom stilu izražavanja, a ne o znaku bolesti.
Stručnjaci naglašavaju da sama količina govora nije dokaz demencije ili bilo kojeg drugog poremećaja. Potrebna je detaljna procjena stručnjaka, koja može uključivati testove kognitivnih funkcija, procjenu govora i eventualno slikovne pretrage mozga, ovisno o simptomima.
Logoreja se liječi prema uzroku - kroz logopedske vježbe, psihološku podršku poput kognitivno-bihevioralne terapije i, u nekim slučajevima, medikamentnu terapiju kod poremećaja poput bipolarnih epizoda ili shizofrenije. Stručnjaci upozoravaju da rani znakovi uključuju zaboravnost, konfuziju i poteškoće u koncentraciji, a rani tretmani mogu pomoći u održavanju svakodnevne funkcionalnosti.
