Vrijeme u koje odlazimo na spavanje može biti gotovo jednako važno kao i broj sati koje provedemo spavajući. Iako ne postoji univerzalni termin koji odgovara svima, stručnjaci za spavanje upozoravaju da redoviti odlazak na spavanje nakon ponoći kod mnogih ljudi može poremetiti prirodni ritam organizma i utjecati na kvalitetu odmora.

Naš cirkadijalni ritam funkcionira poput unutarnjeg 24-satnog sata koji regulira razdoblja budnosti i pospanosti, ali sudjeluje i u regulaciji hormona, metabolizma, imunoloških funkcija i drugih procesa. Na njega snažno utječu svjetlost i tama, zbog čega odlasci na spavanje u vrlo kasne sate, osobito uz izloženost jakom svjetlu navečer, mogu poremetiti njegov uobičajeni tijek.

Stručnjaci s kojima je razgovarao EatingWell kao posebno problematičnu naviku izdvajaju redoviti odlazak na spavanje nakon ponoći. Pritom napominju da se ljudi razlikuju, neki su prirodno skloniji ranijem, a drugi kasnijem odlasku u krevet. Problem nastaje ponajprije kada se vrijeme spavanja neprestano ne podudara s unutarnjim ritmom organizma ili svakodnevnim obavezama.

Odlazak na spavanje nakon ponoći može utjecati na duboki san

Jedan od razloga zbog kojih odlazak na spavanje u kasne noćne sate može biti problematičan odnosi se na strukturu sna. Duboki ili sporovalni san smatra se njegovom posebno važnom fazom jer se tijekom nje odvijaju procesi povezani s fizičkim oporavkom i pamćenjem.

Ta je faza sna zastupljenija u prvom dijelu noći, pa liječnik Alex Dimitriu upozorava da vrlo kasnim odlaskom na spavanje možemo dobiti manje dubokog sna. Posljedica može biti osjećaj nedovoljne odmorenosti nakon buđenja, čak i kada smo u krevetu proveli relativno mnogo vremena.

Važnu ulogu imaju i hormoni povezani s ciklusom spavanja i budnosti. Melatonin, koji tijelu signalizira da je vrijeme za spavanje, raste navečer, dok se razina kortizola prirodno počinje povećavati prema jutru kako bi se organizam pripremio za buđenje. Odlazak na spavanje duboko u noć može značiti da pokušavamo zaspati u trenutku kada se ti prirodni procesi već počinju mijenjati.

Važnija je redovitost nego gledanje na sat

Prema pisanju portala Eating Well, istraživanja povezuju dugotrajnu neusklađenost cirkadijalnog ritma s većim rizikom od niza zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne i metaboličke bolesti. Međutim, takve povezanosti ne znače da će odlazak u krevet nekoliko minuta nakon ponoći sam po sebi izazvati zdravstveni problem.

Zato se preporuke stručnjaka više svode na stvaranje održive rutine nego na strogo pravilo da svi moraju zaspati prije određenog sata. Odlazak u krevet i buđenje približno u isto vrijeme svakoga dana, uključujući vikende, mogu pomoći održavanju stabilnog ritma spavanja.

Pomaže i izlaganje prirodnom svjetlu ujutro, dok bi navečer bilo dobro prigušiti rasvjetu i smanjiti korištenje ekrana sat ili dva prije odlaska u krevet. Stručnjaci također savjetuju izbjegavanje kofeina u kasnijem dijelu dana te upozoravaju da alkohol, iako može olakšati uspavljivanje, tijekom noći može narušiti kvalitetu sna.