No novo istraživanje pokazuje da se u tom razdoblju događaju i mnogo složenije biološke promjene, koje bi mogle biti važne za zdravlje mozga desetljećima poslije.

Znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija u Santa Barbari i San Franciscu, u suradnji s međunarodnim istraživačima, otkrili su da menopauzu prate promjene u određenim proteinima u krvi, povezanima s upalnim procesima, funkcioniranjem živčanih stanica i starenjem mozga.

Rezultati istraživanja, objavljeni u uglednom znanstvenom časopisu 'Nature Medicine', mogli bi pomoći u boljem razumijevanju zašto su žene izložene većem riziku od Alzheimerove bolesti, iako znanstvenici naglašavaju da menopauza sama po sebi ne uzrokuje demenciju.

Što su znanstvenici otkrili?

Istraživači su analizirali uzorke krvi žena u različitim fazama menopauze, od razdoblja prije njezina početka do postmenopauze.

U početnom dijelu istraživanja sudjelovalo je 80 žena u dobi od 43 do 58 godina. Znanstvenici su identificirali 16 proteina čije su razine bile povišene nakon menopauze, a koji sudjeluju u procesima povezanima s upalom, metabolizmom i funkcioniranjem mozga. Posebno je zanimljivo to što su promjene u tim proteinima bile snažnije povezane s hormonalnim statusom žena nego s njihovom kronološkom dobi.

Drugim riječima, rezultati sugeriraju da se određene biološke promjene ne mogu objasniti samo činjenicom da žene stare, nego su povezane i sa samim prijelazom u menopauzu.

Kako bi provjerili svoja otkrića, istraživači su analizirali podatke dodatnih 2814 žena. Rezultati su potvrdili promjene u proteinima povezane s menopauzom te ukazali na šire biološke procese koji mogu biti povezani s ubrzanim starenjem pojedinih organskih sustava, uključujući mozak.

Zatim su proučili podatke gotovo 12 tisuća starijih žena iz četiri neovisne skupine.

Pokazalo se da su određeni obrasci proteina povezani s nepovoljnijim rezultatima na testovima kognitivnih sposobnosti, a u jednoj velikoj skupini i s nešto većim rizikom od razvoja Alzheimerove demencije tijekom dugoročnog praćenja.

Ipak, riječ je o povezanosti, a ne dokazu uzročno-posljedičnog odnosa. Većina žena koje prolaze kroz menopauzu neće razviti Alzheimerovu bolest, a znanstvenici još ne znaju mogu li se promjene u razinama pojedinih proteina koristiti za pouzdano predviđanje budućih zdravstvenih problema.

Zašto je menopauza važna za zdravlje mozga?

Menopauza najčešće nastupa oko 51. godine života, kada dolazi do značajnog smanjenja proizvodnje estrogena i progesterona.

Ti hormoni ne djeluju samo na reproduktivni sustav. Sudjeluju i u brojnim procesima važnima za funkcioniranje mozga, regulaciju sna, raspoloženje i metabolizam. Zbog toga neke žene tijekom perimenopauze i menopauze primjećuju poteškoće s koncentracijom, pamćenjem ili pronalaženjem riječi, što se često opisuje kao 'moždana magla'.

Takve su smetnje u pravilu blage i ne znače da osoba razvija demenciju.

Novo istraživanje sugerira da menopauza može biti posebno važno razdoblje za proučavanje dugoročnog zdravlja mozga, upravo zato što se tada istodobno mijenja više bioloških procesa.

Mogu li se promjene otkriti krvnim testom? Jedan od dugoročnih ciljeva znanstvenika jest razvoj krvnih testova koji bi mogli pomoći u ranijem prepoznavanju osoba s povećanim rizikom od kognitivnog propadanja.

Slično kao što se danas razine kolesterola koriste u procjeni rizika od kardiovaskularnih bolesti, istraživači se nadaju da bi određeni proteinski pokazatelji jednog dana mogli pružiti dodatne informacije o zdravlju mozga.

No takvi testovi zasad nisu spremni za rutinsku kliničku primjenu. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliko su pouzdani i mogu li doista pomoći u prevenciji bolesti.

Što ovo otkriće znači za žene?

Najvažnija poruka istraživanja nije da se žene trebaju bojati menopauze, nego da je riječ o važnom životnom razdoblju koje zaslužuje više znanstvene i medicinske pozornosti. Stručnjaci ističu da zdravlje mozga ovisi o nizu čimbenika, uključujući genetiku, krvni tlak, metabolizam, kvalitetu sna, tjelesnu aktivnost i životne navike.

Redovito kretanje, uravnotežena prehrana, dovoljno sna te kontrola krvnog tlaka, šećera i kolesterola važni su za očuvanje zdravlja tijekom starenja. Hormonska terapija nekim ženama može pomoći u ublažavanju menopauzalnih simptoma, ali ovo istraživanje ne dokazuje da ona sprječava demenciju niti je razlog da se uvodi isključivo radi njezine prevencije.

Znanstvenici sada planiraju dodatna dugoročna istraživanja kako bi pratili kako se hormoni, proteini i kognitivne sposobnosti mijenjaju kod istih žena tijekom menopauzalnog prijelaza.

Njihov je cilj bolje razumjeti biološke procese koji počinju već u srednjoj životnoj dobi, mnogo prije nego što se eventualno pojave ozbiljniji problemi s pamćenjem.

Iako je do konkretnih medicinskih primjena još dug put, nova otkrića potvrđuju koliko je važno menopauzu promatrati kao razdoblje promjena koje zahvaćaju cijeli organizam, a ne samo reproduktivni sustav.