Demencija je poremećaj pamćenja koji se najčešće povezuje isključivo s osobama starije životne dobi, no istraživanja pokazuju da je rane znakove moguće uočiti već u djetinjstvu.

Sve se više istraživanja provodi na ovu temu, a najnovije pokazuje kako djeca koja pate od noćnih mora imaju dvostruko više šanse oboliti od poremećaja pamćenja do dobi od 50 godina. Istraživanje je pokazalo i da djeca koja pretrpe ozljede glave prilikom bavljenja sportom te koja imaju izraženu žudnju za slatkim, također imaju povećan rizik od demencije u zrelijoj dobi.

Noćne more ometaju važnu fazu sna

Vjeruje se kako noćne more ometaju faza snu potrebnu za obnavljanje moždanih funkcija zbog čega dolazi do bržeg odumiranja neurona.

Ova saznanja potječu iz istraživanja sa Sveučilišta u Birminghamu provedenog na 7 tisuća osoba praćenih od rođenja do 50. godine života, a rezultati ukazuju na važnost preveniranja noćnih mora kod djece.

'Ružni snova i nemiran san povećavaju rizik od demencije i oboljenja od Parkinsonove bolesti kasnije u životu, pokazalo je istraživanje. Zaključak je kako se puno može učiniti za cjeloživotno zdravlje djeteta ako roditelji osiguraju uvjete kojima će omogućiti bolji san djetetu', rekao je Abidemi Otaiku, neurolog koji je vodio istraživanje.

Pretilost dovodi do poremećaja koji uzrokuju demenciju

Osim problema sa spavanjem, dokazano je i kako pretilost u ranoj dobi povećava rizik od neurodegenerativnih bolesti u starijoj dobi.

Uzrok je u povećanim upalnim procesima u organizmu te nedostatku tjelovježbe koja dovodi do sporijeg krvotoka što direktno utječe na zdravlje mozga. Također, posljedica je i povećan rizik od dijabetesa i povišenog krvnog tlaka, koji oboje mogu uzrokovati demenciju.

Ova saznanja potječu iz 30-godišnjeg istraživanja objavljenog prošle godine kojim je dokazano da mršavija djeca koja su u boljem fizičkom stanju tijekom života imaju povećane mentalne sposobnosti.

Ozljede glave zadobivene prilikom bavljenja sportom mogu imati trajne posljedice

Djeca i mladi nerijetko zadobivaju brojne udarce i ozljede glave prilikom bavljenja sportom, a istraživanja su ih povezala s povećanim rizikom od neurodegenerativnih bolesti u kasnijoj dobi.

Jedno istraživanje dokazalo je kako profesionalni nogometaši imaju pet puta više šanse oboljeti od Alzheimera i tri i pol puta više šanse oboliti od demencije, nego kada je riječ o prosječnoj populaciji.

U Ujedinjenom kraljevstvu čak je zabranjeno igranje nogometa glavom tijekom treninga za djecu mlađu od 11 godina, a u SAD-u je uvedena praksa treniranja s kacigama.

Ipak, vrijedi napomenuti kako su ozbiljnije posljedice zabilježene tek u slučajevima teškim ozljeda te kod djece koja su zbog pretrpljenih udaraca provela više od 24 sata u stanju kome.

Stalna žudnja za slatkim

Iako je želja za slatkim uobičajena pojave kod djece (a i starijih), ako je ona pretjerano izražena, mogla bi ukazivati na povećani rizik od demencije.

Znanstvenici tvrde kako se tijekom probavljanja fruktoze smanjuje dotok krvi u cerebralni korteks (zadužen za samokontrolu), hipokampus (zadužen za učenje i pamćenje) te talamus (centar zadužen za komunikaciju mozga i tijela).

Posljedica je slabije pamćenje i lošiji pojam o vremenu, a zbog učestalog konzumiranja šećera koji postaje cjeloživotna navika, dolazi do progresivne atrofije mozga i gubitka neurona koji kasnije mogu dovesti do Alzheimera.

Konkretan uzrok demencije još uvijek nije utvrđen, no znanstvenici smatraju kako do nje dolazi zbog veće izloženosti upalnim procesima u organizmu te genetskim faktorima. Oni uzrokuju povećanu proizvodnju određenih proteina koji oštećuju pravilno funkcioniranje stanica u mozgu.