Ipak, znanstvena istraživanja pokazuju da priča nije tako jednostavna. Metabolizam između 20. i 60. godine ostaje iznenađujuće stabilan, a puno veću ulogu imaju promjene u načinu života, tjelesnoj aktivnosti i količini mišićne mase.

Metabolizam obuhvaća procese kojima tijelo hranu pretvara u energiju te održava osnovne životne funkcije. Čak i dok mirujemo, organizam neprestano troši energiju na disanje, rad srca i mozga, održavanje tjelesne temperature i obnovu stanica.

Upravo količina energije potrebna za te osnovne funkcije poznata je kao bazalna metabolička stopa (BMR).

Mit o 'brzom' i 'sporom' metabolizmu

Jedna od najraširenijih zabluda jest da ljudi s 'brzim metabolizmom' mogu jesti gotovo sve bez posljedica, dok su oni sa sporijim unaprijed osuđeni na borbu s kilogramima.

Tjelesna težina, međutim, ovisi o puno složenijoj kombinaciji faktora. Prehrana, kretanje, količina mišićnog tkiva, san, stres i hormonalne promjene samo su neki od njih. Ulogu ima i crijevni mikrobiom, koji sudjeluje u načinu na koji organizam iskorištava energiju iz hrane.

Posebno je zanimljivo veliko istraživanje objavljeno 2021. u časopisu Science, provedeno na više od 6000 ljudi. Pokazalo je da, kada se uzmu u obzir veličina i sastav tijela, potrošnja energije od otprilike 20. do 60. godine ostaje prilično stabilna.

Drugim riječima, metabolizam se ne usporava dramatično čim proslavimo 40. rođendan.

Zašto se onda nakon četrdesete lakše debljamo?

Jedan od važnih razloga krije se u mišićnoj masi. Ako je ne održavamo tjelesnom aktivnošću, s godinama je postupno gubimo. A mišićno tkivo metabolički je aktivnije od masnog, pa promjena sastava tijela može utjecati na ukupnu potrošnju energije.

Istodobno se često mijenjaju životne navike. Manje se krećemo, više vremena provodimo sjedeći, a svakodnevicu mogu obilježiti stres i nedovoljno sna. Kada se tome pridruži unos energije veći od potrošnje, kilogrami se s vremenom mogu početi nakupljati.

Nedostatak sna također može utjecati na regulaciju apetita, dok kronični stres i povišene razine kortizola mogu biti povezani s promjenama apetita i raspodjelom masnog tkiva.

Metabolizam značajnije usporava tek kasnije

Istraživanje objavljeno u Scienceu pokazalo je da se nakon 60. godine ukupna dnevna potrošnja energije počinje postupno smanjivati, u prosjeku za oko 0,7 posto godišnje.

Starenjem se češće smanjuju mišićna masa i razina tjelesne aktivnosti, a događaju se i brojne fiziološke promjene. Zato održavanje mišića postaje sve važnije.

Nema čarobnog načina za 'ubrzavanje' metabolizma

Razni proizvodi i dijete obećavaju brzo pokretanje metabolizma, ali čudesno rješenje ne postoji. Pojedini čimbenici, poput fizičke aktivnosti ili kofeina, mogu kratkotrajno povećati potrošnju energije, no učinak nije dovoljan da bi zamijenio zdrave životne navike.

Puno korisnije je usredotočiti se na ono na što možemo utjecati. Redovito kretanje, osobito vježbe snage, pomaže očuvanju mišićne mase, a aerobne aktivnosti poput brzog hodanja, plivanja ili vožnje bicikla važne su za opće zdravlje.

Važna je i uravnotežena prehrana s dovoljno proteina, osobito kako starimo, dok ekstremne restriktivne dijete mogu otežati dugoročno održavanje tjelesne težine i povećati rizik od gubitka mišića.

Kvalitetan san i upravljanje stresom također su dio slagalice. A ako se tjelesna težina naglo ili neobjašnjivo mijenja, vrijedi razgovarati s liječnikom jer na nju mogu utjecati određena zdravstvena stanja i lijekovi.

Zaključak je zapravo ohrabrujući: 40. rođendan nije trenutak u kojem metabolizam odjednom počinje raditi protiv nas. Promjene koje primjećujemo u srednjoj dobi češće su rezultat kombinacije sastava tijela, aktivnosti, prehrane, sna i drugih životnih okolnosti.