Protein graška je biljni sastojak dobiven iz žutog suhog graška. Nakon sušenja i mljevenja uklanjaju se škrob i vlakna, a ostaje koncentrirani proteinski prah koji se lako dodaje različitim namirnicama. 'Grašak se suši, melje i obrađuje kako bi se uklonio veći dio škroba i vlakana, ostavljajući proteinski izolat koji se jednostavno koristi u hrani', objašnjava dijetetičarka Kacie Vavrek.

Zbog neutralnog okusa i visokog udjela proteina koristi se na dva glavna načina. Kao sastojak proizvoda često služi za oponašanje okusa i teksture mesa pa ga nalazimo u biljnim burgerima, kobasicama i nuggetima. 'Danas je ključni sastojak i u napitcima od graška, biljnim jogurtima i sladoledima', kaže nutricionistica Theresa Gentile. Dodaje se i u proteinske pločice, pekarske proizvode s povećanim udjelom proteina, žitarice za doručak te zamjenske obroke.

Kao dodatak prehrani prodaje se kao samostalni veganski proteinski prah ili u kombinacijama. 'Možete ga ubaciti u smoothie, umiješati u zobenu kašu ili jogurt, pa čak i dodati u smjesu za palačinke', kaže Vavrek.

Oblici na tržištu

Najčešće se susreću tri varijante. Izolat ima najviši udio proteina i najmanje ugljikohidrata jer su škrob i vlakna uglavnom uklonjeni. Koncentrat je manje prerađen, sadrži nešto više vlakana i škroba, ali i nešto manje proteina. Teksturirani protein koristi se u zamjenama za meso i najmanje je obrađen.

'Nijedan nije nužno nutritivno bolji – ovisi o cilju. Izolat je praktičan za veći unos proteina uz manje kalorija, dok koncentrat zadržava više karakteristika cjelovite hrane', kaže Vavrek.

Zašto je svugdje

Biljna prehrana sve je popularnija, a zdravstvene organizacije i dalje preporučuju takav način prehrane zbog prevencije kroničnih bolesti. Istodobno, interes za proteinima nikad nije bio veći. 'Amerika je poludjela za proteinima', slikovito kaže Christopher Gardner sa Stanforda. Protein graška dodatno privlači jer je prirodno bez glutena, mliječnih sastojaka i soje, što ga čini pogodnim za osobe s alergijama.

Koliko je kvalitetan

Jedna mjerica od 30 grama sadrži između 15 i 27 grama proteina te svih devet esencijalnih aminokiselina. Ipak, metionin je u manjoj količini, pa se često kombinira s rižinim proteinom radi boljeg aminokiselinskog profila. 'Po sastavu aminokiselina sličan je soji i bolji od većine drugih biljnih izvora', kaže Gardner. Osim proteina, sadrži i minerale poput kalija, fosfora i magnezija, važnih za rad mišića, energiju i zdravlje srca.

Ima i minusa

Unatoč popularnosti, nije bez mana. Kod nekih ljudi može izazvati probavne tegobe zbog ostataka fermentabilnih ugljikohidrata. Tekstura može biti blago zrnasta, a okus zemljast. Alergije su rijetke, ali moguće kod osjetljivih na mahunarke. Postoje i rasprave o tragovima teških metala u proteinskim prahovima, iako se protein graška smatra sigurnim za upotrebu.

Iako ima prednosti, protein graška ne može zamijeniti nutritivnu vrijednost cijelog graška. ‘Izolati nemaju uravnotežen skup nutrijenata i često zamjenjuju zdravije namirnice’, upozorava Gardner, koji savjetuje fokus na cjelovitu hranu. S druge strane, Vavrek smatra da oba imaju mjesto u prehrani. ‘Cijeli grašak odličan je za sitost i ukupnu prehranu, dok je proteinski prah praktičan kad trebate brzi unos proteina, primjerice nakon treninga.'