Tjelesna temperatura se uoči spavanja prirodno spušta, što pomaže da zaspimo i ostanemo u snu. U pregrijanim stanovima taj pad temperature teže se postiže: vrijeme koje je potrebno da utonemo u san se produžuje, san je plići, a buđenja su učestalija. Već nekoliko takvih noći zaredom dovoljno je da narastu razdražljivost, tjeskoba i osjećaj mentalne magle.

Ljetni obrazac sezonske depresije pritom se razlikuje od zimskog. Dok zimi ljudi češće osjećaju umor i pojačan apetit, ljetni tip nerijetko donosi nesanicu, napetost, smanjen apetit i kraći fitilj. Vrućina je sama po sebi fizički stresor, a kronični stres troši mentalnu energiju i spušta prag tolerancije na svakodnevne podražaje.

Raspad rutine

Svoju ulogu imaju i društveni pritisci, a ljeto je sezona usporedbi. Ako je raspoloženje već načeto nedostatkom sna i vrućinom, narativ da bismo se trebali stalno dobro provoditi lako se pretvori u krivnju i osjećaj propuštanja. Povrh toga, raspad rutine kroz putovanja, festivale i kasnije večere dodatno remeti san i prehranu. Kad ritam izmakne kontroli, psihička stabilnost često ispašta.

Ako primjećujete da dva tjedna ili dulje teško zaspite, često se budite i ujutro ste slomljeni, a istodobno ste razdražljiviji, nervozniji i manje zainteresirani za stvari koje su vam drage, moguće je da se radi o ljetnom obrascu pada raspoloženja. Smanjen apetit i osjećaj iscrpljenosti unatoč relativno malo obaveza dodatno su upozorenje. U tim situacijama vrijedi pokušati s nekoliko praktičnih prilagodbi.

Praktične prilagodbe koje pomažu

Najprije ohladite prostor i tijelo koliko je moguće. Spavaću sobu držite što hladnijom, koristite ventilator ili klimu u najtoplijem dijelu dana i uvedite mlake tuševe navečer. Lagana posteljina i prozračna pidžama pomažu da se tijelo lakše spusti na temperaturu pogodnu za san. Higijena sna ljeti je važnija nego inače: nastojte lijegati i buditi se u slično vrijeme, smanjite unos kofeina nakon ranog popodneva, izbjegavajte ekrane barem sat vremena prije spavanja i zamračite prostor. Ako vam treba popodnevni odmor, neka bude kratak, do dvadeset minuta, kako noć ne bi patila.

Aktivnosti planirajte u hladnijim satima dana. Jutarnja ili kasnovečernja šetnja, lagana joga ili istezanje mogu podići raspoloženje bez dodatnog pregrijavanja. Ne treba dokazivati izdržljivost na +35. Hidratacija i jednostavniji obroci posebno su važni. Voda, mineralne vode i lagana, proteinski uravnotežena hrana s puno povrća stabiliziraju energiju; preskakanje obroka zbog vrućine često vodi u pad raspoloženja i nervozu.

Vrijedi i smanjiti izloženost idealiziranim ljetnim prizorima ako vam pojačavaju nemir. Pauza od društvenih mreža, makar povremena, može skinuti dio pritiska uspoređivanja. Zaštitite i kožu i energiju: tražite sjenu, nosite laganu odjeću i šešir te planirajte kratke, redovite pauze od sunca. Pretjerano izlaganje i iscrpljujuće temperature pogoršavaju umor i tjeskobu.

Moć mikro navika

Pomažu i male, dosljedne mikro navike. Kratka reset rutina tijekom dana: nekoliko minuta istezanja, par sporih udaha i izdaha, čaša vode i kratki mlaki tuš, često je dovoljna da spusti napetost. U domu si složite hladnu, tihu zonu, kutak koji mozgu signalizira da je vrijeme za smirivanje. S bližnjima otvoreno dogovarajte granice oko druženja i obaveza tijekom toplinskih valova. Lakše je reći danas preskačem nego izgorjeti pa se oporavljati danima.

Ako unatoč prilagodbama simptomi traju dulje od dva tjedna, ometaju posao, učenje ili odnose, ili ako se pojave misli beznađa, važno je što prije potražiti stručnu pomoć.