Uz malo volje, znanja i naravno vode svaki se vrt može pretvoriti u prelijepu oazu!

Najčešća dvojba koja zanima sve je kada i koliko zapravo treba zalijevati vrt kada živa u termometru samo ide gore.

Dakle zaboravite spaljene travnjake, tužne cvjetove i astronomske račune za vodu - donosimo stručne trikove za sretne biljke i još sretnije vlasnike vrtova.

Prilagodite ljetnu rutinu zalijevanja konkretnim biljkama, posebnu pažnju posvetite mladim sadnicama i biljkama u teglama koje često žele piti svaki dan.

One otporne (kao što su sukulenti) zadovoljne su i tek nekom povremenom kapljicom vode. Zalijevajte rano ujutro, usmjerite vodu na tlo, a ne na listove, te biljke sličnih potreba grupirajte zajedno - tako ćete smanjiti rasipanje vode i spriječiti bolesti. Pametna pravila, poput upotrebe malča i izbjegavanja gnojiva kad su biljke pod stresom, održat će vaš vrt vitalnim, čak i ako u vašem području vrijede ograničenja u zalijevanju.

Prema stručnjakinji krajobraznog dizajna Cate Singleton, zalijevanje dvaput tjedno tijekom vrućih mjeseci trebalo bi biti dovoljno da vam vrt i travnjak izgledaju kao iz kataloga. No neki dijelovi ipak žele više pažnje. Imate novu travu ili zasađena stabla, svježe cvijeće ili biljke u teglama? Njima priuštite dnevnu dozu vode, a one u malenim posudama možda i dvaput dnevno kad je sunce najjače. Savjet više: veće posude znače više zemlje, pa ćete rjeđe zalijevati.

Ako ste vrt obogatili pretežito autohtonim biljkama i živite u sušnoj regiji, možda vam zalijevanje treba tek svakih 10-ak dana, a zimi još rjeđe - prave pustinjske zvijezde poput sukulenata istinski vole 'suh režim'.

Optimalno zalijevanje

Planirate li novi izgled vrta, posadite slične biljke zajedno ovisno o tome koliko su žedne. Ružmarin i lavanda cijene suhoću, a vrbovka i žednjak vole poneku kap više. Tako ćete svakoj grupi biljaka pružiti točno ono što treba – i izbjegnuti stres zbog premalo ili previše vode.

Koliko zapravo raspršivač daje vode? Većina travnjaka i biljaka voli oko 2,5 centimetra vode tjedno, što uključuje kišu. No tijekom pravih vrućina, ali i zbog vjetra biljke gube vodu pa će je više trebati. Mjerite koliko stvarno izađe iz prskalice: rasporedite nekoliko limenki po vrtu i gledajte koliko se napune u 20 minuta, pa izračunajte prosjek. Ako dvaput tjedno trošite pola centimetra, već za 15-ak do 20 minuta možda ste odradili posao. Ako ne, vrijedi povećati vrijeme zalijevanja!

Vrijeme zalijevanja je ključno: najbolje zalijevati rano ujutro, tada toplina ne odnosi dragocjene kapi prije nego stignu do korijena. 'Jutarnje zalijevanje najučinkovitije je zbog nižih temperatura i slabijeg isparavanja', ističe Singleton.

Zalijevajte tlo, a ne lišće: prskalice često kvaste i lišće i tlo, ali optimalno je koristiti kapaljke ili crijeva za namakanje, i tako dovesti vodu ravno do korijena. Time smanjujete isparavanje i manje trošite vodu – i činite dobro za okoliš! Osim toga, stručnjakinja Theresa Rooney upozorava: vlažno lišće, posebno navečer, može biti idealno tlo za gljivice i plijesni.

Pratite lokalne mjere i zabrane: ako postoje zabrane oko trošenja vode i morate štedjeti, reciklirajte vodu iz kućanstva, npr. koristite ekološki deterdžent pa zalijte cvijeće vodom iz perilice posuđa ili sl.

U svakom slučaju, ako ne možet stići svaki dan ili ste na moru, vaš vrt može preživjeti i s manje brige ako pojačate sloj malča jer to usporava isparavanje i tjera korov, zatim smanjite gnojivo kad su biljke pod stresom te one u teglama pomaknite u sjenu tijekom najvećih vrućina.

Dobar je savjet rjeđe travnjak kositi i ostaviti ga nešto dužim - duža trava bolje štiti tlo od prženja.