PUTOVANJA I ZAŠTITA PRIRODE

Na popisu geoparkova i Hrvatska ima adute, ovo su novi europski biseri s popisa UNESCO-a

21.05.2026 u 11:28

Bionic
Reading

Svi znamo za UNESCO-vu listu svjetske baštine, mnogi i za popis nematerijalne svjetske baštine. No, od 2015. postoji i treća lista, ona najvažnijih svjetskih geoparkova, mjesta iznimne prirodne ljepote koji pričaju priču o Zemlji stariju od one koja obuhvaća ljudski rod. Sada su na taj popis došle nove lokacije, među ostalim i u Europi, vrijedi ih zapamtiti i - zašto ne - posjetiti.

Na sve tri liste i Hrvatska ima svoje adute, na ovoj trećoj su tri naša iznimno vrijedna lokaliteta: Papuk obuhvaća istoimeni park prirode poznat po gustim šumama i geološkim fenomenima, Viški arhipelag obuhvaća otoke i otočiće Vis, Biševo, Sveti Andrija, Brusnik, Jabuka i Palagruža, a treći i najmlađi upis je Biokovo-Imotska jezera s najvećom srednjedalmatinskom planinom i jedinstvenim Crvenim i Modrim jezerom.

Dosad je na popis geoparkova uvrštena 241 lokacija u 51 državi koje zaslužuju zaštitu zbog bogatog geološkog nasljeđa. Nedavno je na popis ušlo novih 12 lokaliteta. Izvan Europe su Changshan i planina Siguniang u Kini, visoravan Miné-Akiyoshidai u Japanu, Lenggong i delta Sarawaka u Maleziji, ruski Toratau, Dahar u Tunisu i Manantiales Serranos u Urugvaju. Jasno, svi oni su dovoljno atraktivni za svakog putnika zaljubljenika u prirodu, no zadržimo se na onima koji su nam udaljenošću ipak nešto dostupniji, jer s njima dijelimo isti kontinent.

Terres d’Hérault (Francuska)

Ovo područje dobilo je ime po rijeci Hérault koja protječe kroz geopark, a smješteno je u Oksitaniji u južnoj Francuskoj. Lokalitet površine veće od dvije tisuće četvornih kilometara obuhvaća čak 112 naselja, a moguće je posjetiti brojna geološki vrijedna mjesta, uključujući i kamenolom mramora Coumiac, dolinu rijeke Vis, jezero Salagou nastalo u crvenim stijenama prije 250 milijuna godina...

Zaljubljenicima u prirodu u ovom je geoparku na raspolaganju je ogroman prostor za istraživanje, uključujući i brojne planinarske i hodačke staze koje je lako pratiti, poput njih deset za geoplaninarenje.

Nisyros (Grčka)

Dio Dodekaneškog arhipelaga, grčki otok Nisyros i okolni otočići oblikovani su nekim od najmlađih i najaktivnijih vulkanskih sustava u Grčkoj. Na UNESCO-ov popis globalnih geoparkova uvršten je kao mjesto s nekim od najbolje očuvanih kaldera, odnosno vulkanskih kratera, u Egejskom moru. Otok je pun i tvorevina od lave, podmorskih vulkana i hidrotermalnih kratera. Među njima je i Stefanos, jedna od najvećih takvih geoloških pojava u Europi.

Utjecaj geologije na čovječanstvo može se na Nisyrosu vidjeti kroz arhitekturu kuća građenih od vulkanskih stijena u selima Nikia i Mandraki. Osim toga otočko vulkansko tlo idealno je za rast endemskih i rijetkih biljnih vrsta. Naravno, Nisyros također obiluje planinarskim stazama.

Joyce Country i Zapadna jezera (Irska)

Isrki geopark Joyce Country and Western Lakes zahvaća velike dijelove jugozapada pokrajine Mayo i zapadnog Galwaya. Taj je jedinstveni prirodni fenomen na UNESCO-ov popis uvršten zbog krajolika koji iz davnina prenosi priču o nastanku planine Orogeny prije 450 milijuna godina.

Posjetitelji ovog geoparka mogu to područje razgledavati po planinskim stazama poput krškog krajolika Cong Woods, s nekim od najbržih ledenjačkih sustava na svijetu, s pogledom na Lough Mask. Tu je i jedini irski fjord Killary Harbour.

Osim prirode, posjetitelji područja na kojem se i dalje intenzivno govori irski jezik mogu se uključiti i u kulturna događanja, poput simboličnog početka proljeća na festivalu Lá Feile Bhríd u veljači, ili ljetnog hodočašća Domhnach na Cruaiche, ili Samhain, irske verzije noći vještica.

Algarve (Portugal)

Portugalska pokrajina Algarve, na samom jugu zemlje, i inače je iznimno popularno turističko odredište, najpoznatije po svojim plažama. No, Algarveški geopark nudi nešto sasvim drugačije. Tamošnji geološki lokaliteti uključuju naslage u Lagoa dos Salgados nastale tsunamijem koji je pratio veliki lisabonski potres 1755. Tu je i rudnik soli Loulé, najdublja točka u Portugalu otvorena za javnost, kao i plaža Evaristo bogata fosilima iz miocenskog razdoblja koje je počelo prije 23 milijuna godina, a završilo prije 5,3 milijuna godina.

Važan razlog zbog kojeg je ovo područje uvršteno na UNESCO-ov popis geoparkova svakako je i nada da će se time zaustaviti štetni utjecaj masovnog turizma, jer plaže privlače milijune ljudi. Na ovaj način, vjeruju inicijatori, dio posjetitelja usmjerit će se i na druge dijelove popularne pokrajine, posebno sela u unutrašnjosti gdje mogu pomoći razvoju lokalnih zajednica. Pod kontroliranim uvjetima, dakako.