Treba li maslinovo ulje izbjegavati prilikom pečenja, je li skuplje uvijek i kvalitetnije te gubi li svoja svojstva ako ga držimo u hladnjaku? Odgovori bi mogli mnoge iznenaditi mnoge. Stručnjaci iz Olive Centera pri Sveučilištu Kalifornija u Davisu izdvojili su deset najčešćih zabluda o maslinovu ulju i objasnili na što bismo zapravo trebali obratiti pozornost pri kupnji, pripremi hrane i skladištenju.

Jedan od najraširenijih mitova jest da maslinovo ulje nije prikladno za kuhanje i prženje jer ima nisku točku dimljenja. Međutim, stručnjaci ističu da je ono itekako pogodno za termičku obradu hrane. Točka dimljenja ovisi o vrsti, kvaliteti i svježini ulja te se kreće između 175 i 240 stupnjeva Celzijevih. Drugim riječima, kvalitetno maslinovo ulje može biti dobar izbor i za pripremu toplih jela, a ne samo za salate i hladne priloge.

Ako kupujete svijetlo maslinovo ulje misleći da je dijetalnija opcija, u krivu ste. Sva ulja imaju jednaku energetsku vrijednost – približno devet kalorija po gramu, odnosno oko 120 kalorija po žlici. Oznaka 'light' ne odnosi se na manji broj kalorija, nego na postupak rafiniranja kojim se uklanja velik dio prirodne boje, okusa i mirisa ulja. Zanimljivo je i da ekstra djevičansko maslinovo ulje nije jedina vrsta koja sadrži korisne sastojke. Sve kategorije sadrže kvalitetne i hranjive sastojke, ali ekstra djevičansko ima najveću količinu korisnih fenolnih spojeva i antioksidansa. Ipak, stručnjaci upozoravaju da neka maslinova ulja označena kao ekstra djevičanska, ipak ne zadovoljavaju propisane standarde.

Tamnozeleno maslinovo ulje ne mora nužno biti kvalitetnije od svjetlijeg. Na njegovu boju utječu sorta masline, područje uzgoja, klima, zrelost ploda i način prerade. Zato se kvaliteta ne može pouzdano procijeniti samo pogledom na sadržaj boce. Ni ambalaža nije jamstvo kvalitete, iako određena pakiranja bolje štite ulje od vanjskih utjecaja.

Za razliku od nekih namirnica, maslinovo ulje nije proizvod koji dobiva na kvaliteti s vremenom. Naprotiv, zbog oksidacije postupno gubi svježinu, a s vremenom može postati užeglo. Njegove karakteristične voćne arome i intenzivni okusi s vremenom slabe. Zato stručnjaci savjetuju kupnju količine koju možemo potrošiti unutar nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci nakon otvaranja.

Još jedna česta zabluda odnosi se na skladištenje. Čuvanje maslinova ulja u hladnjaku ili zamrzivaču nije štetno. Istraživanja pokazuju da niže temperature mogu pomoći u očuvanju njegove kvalitete i produljiti rok trajanja. Zanimljivo, u istraživanju koje navodi UC Davis ulje čuvano na temperaturi od minus 20 stupnjeva Celzijevih zadržalo je višu kvalitetu od onoga čuvanog u hladnjaku na četiri stupnja.

Ni zamućenost ulja ili talog na dnu boce ne znače nužno da se maslinovo ulje pokvarilo. Takve pojave same po sebi nisu pokazatelj neispravnosti, iako prisutnost taloga i kapljica vode može ubrzati razvoj nepoželjnih okusa.