Prema rezultatima, osobe koje umjereno piju vino imale su manji rizik smrtnosti i kardiovaskularnih bolesti od onih koji češće biraju pivo, cider ili žestoka pića.

Rasprava o tome je li vino 'bolji izbor' od piva ili žestokih pića traje godinama, a novo istraživanje sada donosi argumente koji bi mogli razveseliti ljubitelje vina.

Velika studija provedena na više od 340.000 odraslih u Velikoj Britaniji pokazala je da zdravstveni učinci alkohola ne ovise samo o tome koliko se pije, nego i o tome što se pije.

Prema rezultatima, osobe koje su pile vino imale su 'značajno niži rizik od smrti' u odnosu na one koji su birali pivo, cider ili žestoka pića.

Umjereni konzumenti vina prošli bolje

Istraživači su utvrdili i da su ljudi koji su umjereno pili vino imali osjetno manju vjerojatnost razvoja bolesti povezanih sa srcem nego oni koji su u manjim količinama konzumirali pivo, cider ili žestoka pića.

Voditelj istraživanja Zhangling Chen, profesor sa sveučilišta Central South University u Kini, rekao je da rezultati naglašavaju kako 'zdravstveni rizici alkohola ne ovise samo o količini popijenog alkohola, nego i o vrsti pića'.

Dodao je i: 'Čak je i niska do umjerena konzumacija žestokih pića, piva ili cidera povezana s višom smrtnošću, dok niska do umjerena konzumacija vina može nositi manji rizik.'

Studija je trajala 13 godina i pratila je odrasle uključene u UK Biobank, veliku bazu medicinskih podataka dobrovoljaca osmišljenu kako bi pridonijela poboljšanju zdravlja stanovništva u Velikoj Britaniji.

Tko se smatra umjerenim konzumentom

Autori su umjerenim konzumentima smatrali muškarce koji dnevno unose između 20 i 40 grama alkohola te žene koje dnevno unose između 10 i 20 grama alkohola.

To odgovara otprilike jednoj i pol do tri čaše vina od 1,5 decilitara dnevno za muškarce, odnosno od tri četvrtine do jedne i pol čaše za žene.

Studija je pokazala da su umjereni konzumenti vina imali 21 posto niži rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s ljudima koji alkohol piju rijetko ili ga uopće ne piju.

S druge strane, kod onih koji su pili žestoka pića, pivo i cider zabilježen je devet posto viši rizik smrti od takvih bolesti.

Chen ističe da na razlike vjerojatno utječe više čimbenika, a ne samo samo piće. 'Vrsta alkohola, način na koji se konzumira i životne navike povezane s tim obrascima pijenja zajedno pridonose uočenim razlikama u riziku smrtnosti', rekao je.

Važno upozorenje: rezultat ne dokazuje uzrok

Autori pritom upozoravaju da na rezultate mogu utjecati i drugi životni čimbenici. Konzumenti vina češće su bili povezani sa zdravijom prehranom i višim socioekonomskim statusom. Uz to, vino se češće pilo uz obrok, što se smatra povoljnijom navikom, dok su pivo, cider i žestoka pića rjeđe bili povezani s takvim obrascem konzumacije.

Istraživanje je također pokazalo da je ukupna konzumacija alkohola povezana s lošijim zdravljem i većim rizikom razvoja ozbiljnih bolesti. U usporedbi s ljudima koji piju rijetko ili uopće ne piju, osobe koje konzumiraju više od umjerenih količina alkohola imale su 36 posto veći rizik smrti od raka, 24 posto veći rizik smrti od bilo kojeg uzroka i 14 posto veći rizik smrti od srčanih bolesti.

Autori dodatno naglašavaju da usporedbu s apstinentima treba tumačiti oprezno jer u toj skupini mogu biti i osobe koje ne piju zbog postojećih zdravstvenih problema.

Budući da je riječ o opažajnom istraživanju, ono ne može dokazati izravnu uzročno-posljedičnu vezu, nego samo povezanost. Znanstvenici smatraju da bi buduća istraživanja mogla dati precizniji odgovor na to pitanje.