Razlog se krije u našem unutarnjem biološkom satu, kojem je potrebno vrijeme da se prilagodi novom ritmu.

Prelazak na zimsko računanje vremena na prvi pogled zvuči kao dobra vijest. Za razliku od proljetnog pomicanja sata, kada gubimo jedan sat, u listopadu ga dobivamo. No naše tijelo ne funkcionira prema kazaljkama na satu, nego prema vlastitom unutarnjem ritmu.

U nedjelju, 25. listopada, u tri sata ujutro satovi su vraćeni na dva sata, a ta naizgled mala promjena može utjecati na vrijeme uspavljivanja, buđenja i razinu energije tijekom dana.

Zašto se osjećamo umorno iako smo spavali dulje?

Našim ciklusom spavanja i budnosti upravlja cirkadijani ritam, unutarnji biološki sat koji se ponajprije usklađuje sa svjetlom i tamom.

Kada pomaknemo sat, mijenja se odnos između vremena na koje smo navikli i vanjskih znakova koji našem tijelu govore kada je vrijeme za aktivnost, a kada za odmor.

Zbog toga se neki ljudi nakon prelaska na zimsko vrijeme počinju buditi ranije nego što žele ili osjećaju pospanost već u ranim večernjim satima.

Dodatni sat sna pritom ne znači nužno i kvalitetniji odmor. Ako je san isprekidan ili se vrijeme odlaska na počinak naglo promijeni, moguće je da se ujutro ipak osjećamo neispavano.

Dobra je vijest da se većina ljudi relativno brzo prilagodi novom rasporedu, a nekoliko jednostavnih navika može pomoći da taj prijelaz bude ugodniji.

Jutarnje svjetlo jedan je od najboljih saveznika

Jedan od najkorisnijih načina za usklađivanje biološkog sata jest izlaganje prirodnom dnevnom svjetlu.

Stručnjaci za spavanje ističu da jutarnja svjetlost šalje mozgu signal da je započeo dan te pomaže u regulaciji cirkadijanog ritma.

Zato pokušajte nakon buđenja provesti neko vrijeme na otvorenom, čak i ako je vrijeme oblačno. Kratka jutarnja šetnja ili odlazak pješice do posla mogu biti korisni.

Prirodno svjetlo osobito je važno tijekom jeseni i zime, kada su dani kraći, a mnogi velik dio vremena provode u zatvorenim prostorima.

Nemojte vikendom pretjerano produljivati spavanje

Ako vas je pomicanje sata izbacilo iz ritma, možda ćete poželjeti nadoknaditi umor duljim spavanjem.

No velika razlika između vremena buđenja radnim danima i vikendom može dodatno otežati održavanje stabilnog rasporeda.

Pokušajte svakoga jutra ustajati u približno isto vrijeme, čak i ako prethodne noći niste spavali idealno.

Redovitost je jedan od najvažnijih čimbenika zdravih navika spavanja, a tijelu pomaže da lakše prepozna kada je vrijeme za odmor.

Pripazite na poslijepodnevnu kavu

Kava može biti primamljivo rješenje kada nas tijekom dana uhvati umor, ali njezin učinak može potrajati dulje nego što mislimo.

Kofein se u organizmu zadržava satima, a kod osjetljivijih osoba čak i kava popijena kasno poslijepodne može otežati uspavljivanje.

Ako primjećujete da posljednjih dana navečer teže zaspite, pokušajte posljednju kavu popiti ranije.

Slično vrijedi i za energetska pića te druge napitke koji sadrže kofein.

Navečer smanjite svjetlo i usporite tempo

Dok je jutarnja svjetlost korisna za razbuđivanje, jaka rasvjeta u kasnim večernjim satima može otežati pripremu za san.

Posebno je važno pripaziti na dugotrajno korištenje mobitela, tableta i računala neposredno prije odlaska u krevet.

Umjesto pregledavanja društvenih mreža, pokušajte posljednjih pola sata ili sat vremena prije spavanja provesti uz opuštajuće aktivnosti.

Čitanje knjige, lagano istezanje ili topla kupka mogu pomoći u stvaranju večernje rutine koja tijelu signalizira da se približava vrijeme odmora.

Kretanje tijekom dana također može pomoći

Redovita tjelesna aktivnost povezana je s boljom kvalitetom sna, a može biti posebno korisna kada pokušavamo ponovno uspostaviti uobičajeni dnevni ritam.

Nije nužno odlaziti u teretanu ili se baviti intenzivnim treninzima. Već svakodnevna šetnja, vožnja bicikla ili umjerena tjelovježba mogu pridonijeti boljem osjećaju tijekom dana.

Ako primjećujete da vas intenzivno vježbanje neposredno prije odlaska na spavanje razbuđuje, pokušajte trening prebaciti na raniji dio dana.

Koliko traje prilagodba?

Većini ljudi prelazak na zimsko računanje vremena ne uzrokuje ozbiljnije poteškoće, a eventualne promjene sna obično su prolazne.

Ipak, brzina prilagodbe razlikuje se od osobe do osobe. Na nju mogu utjecati dob, postojeće navike spavanja, radni raspored i individualna osjetljivost na promjene ritma.

Važno je i naglasiti da je jesensko pomicanje sata u pravilu manje zahtjevno od proljetnog, kada gubimo jedan sat sna.

Ako se nakon promjene vremena osjećate umorno, nemojte pokušavati naglo promijeniti sve svoje navike. Umjesto toga, usredotočite se na redovito vrijeme ustajanja, dovoljno dnevnog svjetla, umjerenu aktivnost i mirniju večernju rutinu.

A ako problemi sa spavanjem potraju tjednima ili značajno ometaju svakodnevno funkcioniranje, dobro je potražiti savjet liječnika jer uzrok ne mora biti samo pomicanje sata.