Poslijepodnevni sati mnogima donose pad energije, slabiju koncentraciju i osjećaj iscrpljenosti. Dok pokušavamo završiti sve obaveze, često zanemarujemo znakove umora i napetosti, ne razmišljajući o tome kako svakodnevni stres utječe na naše zdravlje.

Iako su pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost među najvažnijim čimbenicima očuvanja zdravlja srca, stručnjaci upozoravaju da ne treba zanemariti ni upravljanje stresom. Dugotrajna napetost može nepovoljno utjecati na krvni tlak i kardiovaskularni sustav, zbog čega i male promjene svakodnevnih navika mogu biti korisne.

Samo pet minuta može napraviti razliku

Kardiolog dr. Lars Sondergaard, glavni medicinski direktor u Abbottovu odjelu Structural Heart, za Parade je otkrio jednostavnu naviku koju preporučuje tijekom poslijepodneva. Riječ je o dvije do pet minuta sporog, dubokog disanja, odnosno kratkoj pauzi tijekom koje se svjesno usredotočujemo na disanje i barem nakratko odmičemo od svakodnevnih izvora stresa.

Kada smo pod pritiskom, tijelo oslobađa hormone stresa poput kortizola i adrenalina, što može ubrzati rad srca i povisiti krvni tlak. Polagano, kontrolirano disanje može potaknuti reakciju opuštanja, usporiti otkucaje srca i pomoći u smanjenju trenutačne napetosti.

Prema riječima kardiologa, upravo takve kratke stanke mogu biti koristan način ublažavanja stresa koji se nakuplja tijekom dana.

Zašto je poslijepodne idealno vrijeme za ovu naviku?

Mnogi najveći mentalni umor osjećaju upravo sredinom ili krajem radnog dana, kada se obaveze gomilaju, a koncentracija postupno slabi. Umjesto još jedne šalice kave, korisno je nakratko se odmaknuti od ekrana i posvetiti nekoliko minuta opuštanju.

Pritom nije potrebno meditirati niti mijenjati cijeli dnevni raspored. Dovoljno je pronaći mirno mjesto, opustiti ramena i nekoliko minuta usmjeriti pozornost na vlastito disanje. Takav kratki predah može pomoći u smirivanju živčanog sustava i olakšati povratak svakodnevnim aktivnostima.

Kako pravilno prakticirati ovu naviku?

Prednost ove metode jest što se može provoditi gotovo bilo gdje, bilo da ste kod kuće, na poslu ili tijekom kratke pauze. Za početak udobno sjednite i polako udahnite kroz nos, a zatim mirno izdahnite, nastojeći da izdah traje nešto dulje od udaha. Nastavite disati tim ritmom dvije do pet minuta, bez forsiranja ili zadržavanja daha.

Ako tijekom dana često zaboravljate napraviti pauzu, možete postaviti podsjetnik na mobitelu kako bi ova jednostavna aktivnost postupno postala dio vaše rutine.

Male navike za zdravije srce

Iako duboko disanje može pomoći u smanjenju stresa, ono nije zamjena za druge zdrave životne navike. Sondergaard podsjeća i na važnost uravnotežene prehrane, redovitog kretanja te izbjegavanja dugotrajnog sjedenja.

Kratke šetnje, povremeno ustajanje od radnog stola i nekoliko minuta svjesnog disanja jednostavni su načini da tijekom dana posvetimo više pozornosti vlastitom zdravlju.