Čak devedeset posto Hrvata smatra da je pod srednjom ili visokom razinom stresa, otkrilo je istraživanje koje je na uzorku od tisuću zaposlenika provela dr. sc. Branka Novosel.

Među ispitanima gotovo trećina osjeća visoku razinu stresa što stanovnike Hrvatske u usporedbi s onima drugih zemalja po doživljaju stresa svrstava negdje u zlatnu sredinu. Najveći stres osjećaju stanovnici Grčke. Tamo visoku razinu stresa doživljava čak 59 posto ljudi. Pri neslavnom su vrhu i Albanija te Sjedinjene Američke Države. U tim zemljama visoku razinu stresa osjeća čak 55 posto ljudi, otkriva Gallupovo istraživanje za prošlu godinu.

'U istraživanju su korištene provjerene znanstvene metode, no razina stresa je subjektivna. Najveći izvor stresa nije izvan nas, nego u nama. To su naše misli i način na koji doživljavamo te interpretiramo događaje i ljude oko sebe. Rezultati istraživanja provedenog u Hrvatskoj odraz su stanja nacije. Posebno nas treba zabrinuti činjenica da su pod najvećim stresom generacije X i Y, tj. ljudi u dobi od 18 do 49 godina - oni koji su sada najproduktivniji i koji bi trebali imati najveći utjecaj na društvo', rekla je dr. sc. Branka Novosel, direktorica tvrtke Littera.

Stres ima niz negativnih učinaka. Loše utječe na zdravlje, a na poslu smanjuje produktivnost, otežava donošenje odluke i negativno se odražava na međuljudske odnose.

'Stres se preslikava i na privatan život. Kada smo u društvu osobe pod stresom, posebice ako je to netko nama blizak, zahvaljujući zrcalnim neuronima, taj stres prelazi na nas. To znači da stres zaposlenicima i osobama u njihovoj obiteljskoj i radnoj sredini uzima veliki danak na mentalnoj, fizičkoj i emocionalnoj razini. Cijena stresa koju plaća društvo u cjelini, previsoka je i nužno je nešto poduzeti', poručuje dr. sc. B. Novosel.

Glavnim čimbenicima stresa smatra puno prekovremenog rada, malo mogućnosti za osobni i poslovni rast te razvoj, nejasna očekivanja i upute nadređenih, loše odnose u radnoj sredini, nisku plaću i posao bez izazova.

'Nekadašnja preporuka 'Ostavi posao pred vratima kuće' više ne funkcionira. Digitalno radno okruženje dokinulo je nekada jasne granice privatnog i poslovnog života. Trebamo se ugledati na poduzeća koja imaju Chief Happiness Officera i stvarati tzv. sretna poduzeća u kojima ćemo razvijati zadovoljstvo zaposlenika i smanjivati razinu stresa. Sretno poduzeće možemo kreirati samo ako zaposlenike promatramo kao ljudska bića u cjelini, dopuštamo im više slobode i bolju usklađenost poslovnog te privatnog života. No, uz poslodavce, u taj proces trebaju biti uključeni i zakonodavci. Kako bi mogli ulagati u rast i razvoj zaposlenika, poslodavce bi trebalo rasteretiti nepotrebnih davanja i nameta te im pomoći da ta sredstva preusmjere u zadovoljstvo i zdravlje zaposlenika', ističe dr. sc. Branka Novosel.

Ona posljednjih godina u hrvatska poduzeća i ustanove uvodi tehnike koje pri upravljanju ljudskim potencijalima primjenjuju najveće svjetske korporacije.

Krajem svibnja u Zagrebu organizira konferenciju Search Inside Yourself koja će stručnjacima za ljudske resurse približiti kako to čini Google. Predavači su Svea von Hehn i Deiric McCann, stručnjaci za razvijanje sposobnosti djelatnika i efikasnog vodstva.