U čemu je tajna dugovječnosti?

Ukoliko želite doživjeti 100. rođendan, odgovor bi se mogao kriti u vašem imunološkom sustavu.

Američki znanstvenici otkrili su da neke osobe starije od 60 godina s 'imunološkom mladošću' imaju specijalizirane bijele krvne stanice koje vraćaju snagu i mišićnu masu.

Prema američkim istraživačima koji su pratili više od 100 starijih odraslih osoba, ove stanice – poznate kao matične T-stanice (Stem-like T cells) – daju ljudima mlađe imunološke sustave. No, također su otkrili da osobe s tim stanicama, poznatima i kao matične memorijske T-stanice ili TSL, lakše mogu razviti bolesti, piše Daily Mail.

Umjesto toga, ljudi s takvim stanicama češće razviju autoimunost, kada imunološki sustav pogrešno napada zdrava tkiva i organe umjesto da ih brani.

Studija koja baca novo svjetlo

Dr. Cornelia Weyand, iz Mayo Klinike u Minnesoti i supotpisnica studije, rekla je: 'Uočili smo da ti pacijenti imaju vrlo mlade imunološke sustave unatoč tome što su u 60-ima ili 70-ima. No cijena koju za to plaćaju je autoimunost'. Dr. Jörg Goronzy, imunolog iz Mayo Klinike i koautor studije, dodaje: 'Suprotno očekivanju, postoje prednosti u tome da imunološki sustav stari zajedno s tijelom. Moramo uzeti u obzir cijenu koju plaćamo za imunološku mladolikost, a to može biti autoimuna bolest'.

U studiji su istraživači pratili 100 osoba starijih od 60 godina koje su dolazile na Mayo Kliniku radi liječenja divovskog staničnog arteritisa, autoimune bolesti koja zahvaća arterije, uključujući i aortu.

Kako pišu u časopisu Nature Aging, pronašli su matične T-stanice u bolesnome tkivu ovih pacijenata. Također su otkrili da inhibitori imunoloških kontrolnih točaka koji reguliraju imunološki sustav nisu pravilno funkcionirali. Znanstvenici sada razvijaju nove dijagnostičke testove koji će pomoći u identificiranju pacijenata i zdravih pojedinaca s visokim brojem imunih matičnih stanica, a koji kasnije mogu biti skloniji autoimunim bolestima.

Prošle godine jedno je istraživanje sugeriralo da će očekivani životni vijek u svijetu do 2050. porasti za gotovo pet godina, s prosječnim očekivanim životnim vijekom muškaraca od 76, a žena više od 80 godina. Globalni prosjek očekivanog životnog vijeka trebao bi do 2050. biti oko 78,1 godinu, što je porast od 4,5 godine, pokazala je i studija časopisa The Lancet Public Health.

Stručnjaci su tada rekli da je taj trend uglavnom posljedica javnozdravstvenih mjera koje sprječavaju i poboljšavaju preživljavanje od bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, nutritivnih poremećaja i majčinskih i novorođenačkih infekcija.

'Plave zone'

Prema američkim istraživačima koji su pratili više od 100 starijih odraslih osoba, matične T-stanice daju ljudima mlađe imunološke sustave. Komentatori također ističu kako ti podaci predstavljaju 'ogromnu priliku' da se pravodobno reagira na rastuće metaboličke i prehrambene rizične čimbenike, kao što su visoki krvni tlak i BMI.

Inače, titula najstarije osobe ikad pripada Francuskinji, Jeanne Louise Calmen koja je doživjela 122 godine i 164 dana.

Stručnjaci koji su proučavali stogodišnjake se slažu. Tjelesna aktivnost, vjera, ljubav, druženje i osjećaj svrhe čine okosnicu takozvanih 'Plavih zona', odnosno dijelova svijeta u kojima ljudi redovito dožive 100 i više godina.

Održavanje aktivnog načina života, pa čak i samo šetnja koja se prakticira svaki dan, također produljuje životni vijek.

Socijalna interakcija ima sličan pozitivan učinak na ljudski životni vijek, a studije dosljedno pokazuju kako je usamljenost toksična.