Znanstvenici iz Hong Konga anketirali su 2.592 učenika i utvrdili da čak 31 posto njih ima probleme s prekomjernim igranjem videoigara.

Stručnjaci su definirali 'binge gamera' kao osobu koja igra na konzoli ili računalu pet ili više sati bez prestanka. Preciznije, 30% ispitanih izjavilo je da tako igra barem jednom mjesečno, a ova je pojava 14,3% češća kod dječaka.

Kod oba spola, binge gameri češće doživljavaju depresiju, anksioznost, stres, usamljensot, poremećaj sna i niže samopouzdanje u školi u usporedbi s onima koji ne igraju. Također su prijavili i više slučajeva problematične ovisnosti o igrama poznate kao internetski gaming poremećaj (IGD).

Brojne opasnosti

Autori studije navode: 'Binge gaming' može označavati početnu fazu razvoja IGD-a i drugih ozbiljnih društvenih, tjelesnih i mentalnih problema'. Ističu i da drugi rizični čimbenici, poput poremećaja pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) i autizma, također mogu dovesti do razvoja poremećaja.

Najnoviji podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva govore da čak 91% djece i mladih od 3 do 15 godina igra videoigre, a Svjetska zdravstvena organizacija službeno je prepoznala 'gaming disorder' kao zdravstveni poremećaj.

Dodatna istraživanja otkrila su da i druge navike vezane uz ekrane, poput višesatnog 'scrollanja' po mobilnim uređajima, udvostručuju rizik od razvoja anksioznosti i čak četverostruko povećavaju rizik od depresije kod tinejdžera.

Dugotrajno sjedenje pred ekranom (posebno pasivno 'doomscrollanje') dodatno doprinosi osjećajima tjeskobe, depresije, agresivnosti i impulzivnosti kod mladih.

Povećan rizik

Sve se odvija usred rastuće mentalne krize među djecom. Naime, preko 20% djece od 8 do 16 godina u Ujedinjenom Kraljevstvu imalo je vjerojatni mentalni poremećaj u 2023., što je porast od 7% u odnosu na 2017.

Ipak, neka istraživanja pokazala su i moguće koristi od umjerenog igranja videoigara: gameri su ostvarivali bolje rezultate na testovima memorije, pažnje i zaključivanja u usporedbi s onima koji ne igraju, dok redovita tjelovježba (u skladu s NHS preporukama) nije pokazala isti utjecaj na kognitivne sposobnosti, iako je povoljno djelovala na pamćenje. Japanska studija na preko 97.000 ispitanika otkrila je da ovaj za mnoge omiljeni hobi često nepravedno stigmatiziran, gaming, može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje – ali samo dok se ne pretvori u nekontrolirano, pretjerano igranje. Granica koristi vjerojatno leži upravo u umjerenosti.

Rezultati sveukupno upućuju da 'binge gaming' značajno povećava rizik od lošeg mentalnog zdravlja kod djece i mladih, a preventivne mjere i edukacija postaju nužni za zaštitu najmlađih.