Alida Bremer
Rođena je 1959. u Splitu. Živi u Münsteru u Njemačkoj, s mužem i dvoje djece.
Studirala komparatistiku, slavistiku, germanistiku i romanistiku u Beogradu, Rimu, Saarbrückenu i Münsteru. Prevoditeljica je hrvatske književnosti na njemački jezik, autorica, književna kritičarka, znanstvena suradnica na različitim institutima, sveučilištima i projektima, do 2005. lektorica za hrvatski jezik i književnost na Justus-Liebig-Universitätu u Giessenu. Do kraja 2006. znanstvena suradnica na Giessener Interdisziplinäre Arbeitsstelle Gender Studies na Justus-Liebig-Universitätu u Giessenu. Od 2007. status slobodne autorice i prevoditeljice u Njemačkoj. Voditeljica projekta 'Hrvatska kao tematsko težište na Sajmu knjiga u Leipzigu 2008.'

Tomislav Brlek
Rođen je u Zagrebu 1971. Diplomirao je engleski jezik i književnost te španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i zaposlen od 1996, prvo na Odsjeku za anglistiku, a od 2000. na Katedri za opću povijest književnosti Odsjeka za komparativnu književnost. Na istom je fakultetu stekao magisterij i doktorat iz povijesti književnosti. U međunarodnim i domaćim stručnim časopisima objavio je više radova s područja povijesti i teorije književnosti. Član je Hrvatskog društva filmskih kritičara, Društva književnih prevodilaca te predsjednik Hrvatskog semiotičkog društva. Član je uredništva magazina za izvedbene umjetnosti Frakcija te suurednik časopisa za kulturu 15 dana.

Gordan Duhaček
Radi kao novinar i književni kritičar u Redakciji kulture Radija 101. Završivši Katoličku gimnaziju 1998. odlazi na studij novinarstva i komunikologije u Beč, na kojem izabire i sekundarnu kombinaciju predmeta koja uključuje južnoslavensku književnost i teatrologiju. Nakon fakulteta vraća se 2004. u rodno Sarajevo, gdje počinje pisati filmske kritike za tjednik Dani. Istovremeno povremeno objavljuje u Zarezu i drugim književnim časopisima, kao i na internetu. Od 2006. nastanjuje se u Zagrebu, a osim novinarsko-kritičarskog posla posvećuje se i aktivizmu. U ožujku 2009. objavljena mu je i prva zbirka priča pod naslovom 'Destruktivna kritika'.

Slaven Jurić
Rođen je 3. studenoga 1966. u Zenici (BiH), gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1994. komparativnu književnost i filozofiju, magistrirao 1999, a na istom je fakultetu doktorirao 2005. Od godine 1995. radi na Odsjeku za komparativnu književnost, trenutačno u zvanju docenta na Katedri za teoriju književnosti. Objavio je knjige 'Rastućim skladom' (2002), 'Počeci slobodnoga stiha', 'Zadar – Zagreb' (2006), dvadesetak znanstvenih i stručnih radova u različitim časopisima i zbornicima, nekoliko prijevoda, a jedan je od autora 'Lektire na dlanu 1 i 2', Sysprint Zagreb (2000/2002). Objavio je i niz stručnih i kritičkih tekstova o novijoj poeziji, prozi i književnoteorijskoj literaturi. Stalni je suradnik na projektima Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Školske knjige. Okvir njegova znanstvenoga interesa obuhvaća razdoblje od romantizma do modernizma, odnosno teoriju i komparativnu povijest hrvatskoga stiha.

Igor Mandić
Rođen je 20. studenoga 1939. u Šibeniku. Studij komparativne književnosti završio je 1963. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1966. bio je zaposlen u Vjesniku kao kritičar u dnevnim novinama, kao kolumnist Vjesnika u srijedu te interni recenzent, urednik i autor tekstova u pojedinim Vjesnikovim izdanjima. Od 1993. do 1995. pisao je kulturološke komentare za Slobodnu Dalmaciju, a 1997. prešao je u slobodne umjetnike. Bio je glavni urednik Vjesnika (2000). Živi i radi u Zagrebu. Književni je i glazbeni kritičar, esejist, feljtonist, polemičar, novinski komentator (kolumnist) i antologičar. Objavljuje književne kritike, sociokulturološke feljtone, eseje i polemike. Dugogodišnji je suradnik mnogih radio-televizijskih centara. Dobitnik je nagrade A. G. Matoš Matice hrvatske za knjigu kritika 'Književno (st)ratište' (1999), nagrade Hrvatskog novinarskog društva za životno djelo (2005) te nagrade Kiklop na sajmu knjiga Sa(n)jam knjige u Puli za najbolje publicističko djelo 'Sebi pod kožu. Nehotična autobiografija', Profil, Zagreb, 2006. Godine 2009. objavljuje 'Autobiografski reality show' 'U zadnji čas' (Profil), svoju 28. knjigu.

Miroslav Mićanović
Rođen je 15. kolovoza 1960. u Brčkom. Živio je u Gunji. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje pjesme, priče i eseje. Tekstovi su mu uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na slovenski, ukrajinski, litvanski, mađarski, poljski, španjolski, njemački i engleski jezik. S H. Pejakovićem sastavio je izbor iz suvremenoga hrvatskog pjesništva 'Les jeunes Croates' (Migrations, Pariz, 1989), s B. Čegecom pregled hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih 'Strast razlike, tamni zvuk praznine' (Quorum, Zagreb, 1995), a s R. Simićem uredio izbor 'Mlada hrvatska poezija' (Apokalipsa, Ljubljana, 2000). Tekstom 'Čovjek koji je obitelji nosio kruh' sudjelovao je u projektu 'Posao dvanaestorice, romani u nestajanju' (Quorum, Zagreb, 1998). Objavio je pjesmu 'Job' kao zaseban grafički list u dvojezičnom izdanju, u prijevodu D. Karamana na njemački i s grafikom M. Vejzovića. Tijekom 2001, 2002. i 2003. objavljivao je u subotnjem kulturnom prilogu Jutarnjeg lista kolumnu 'Jednosmjerna ulica' te kritičkim tekstovima o suvremenoj hrvatskoj pjesničkoj produkciji pisao u Vjesniku 2005. i 2006. u kolumni 'Utjeha kaosa'. Dobitnik je nagrada Duhovno hrašće za knjigu pjesama 'Zib' 1998. te Fran Galović za knjigu priča 'Trajekt' 2004. Autor je antologije suvremenoga hrvatskoga pjesništva 'Utjeha kaosa' (Zagreb, 2006). Urednik je časopisa Quorum i biblioteka u izdavačkom poduzeću Naklada MD.

Jadranka Pintarić
Piše eseje i književne kritike, uređuje knjige i katkad prevodi. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao novinarka i urednica u Redakciji kulture Prvog programa Hrvatskog radija (1986-94). Potom je bila urednica u Mozaiku knjiga (1994-96), te glavna urednica Nakladnog zavoda Matice hrvatske (1996-2000). Članicom Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika u kategoriji književne kritičarke bila je do 2008. Osim pisanja kritika za novine i časopise, pokreće biblioteke i uređuje pojedinačna izdanja za Jesenski i Turk, Hrvatsko filološko društvo, Hrvatsko društvo pisaca, Novi liber, AGM i dr. Bila je stalna suradnica u emisijama iz kulture Hrvatske radio-televizije (1993–2007). Od 2007. s Jagnom Pogačnik organizira i moderira tribinu Grički dijalog pod okriljem Hrvatskog društva pisaca. Osmislila je i ostvarila niz događanja pod zajedničkim naslovom 'Prevodioci nisu hodajući rječnici' u zagrebačkoj Knjižnici Marije Jurić Zagorke. Voditeljica je programa 'Luda luna' koji se održava u knjižari Ribook u Rijeci.
Književne kritike, likovne prikaze, eseje i prozne tekstove objavljuje od 1987, isprva na Hrvatskome radiju i televiziji, a potom u Vjesniku, Vijencu, Zarezu te u Republici, Književnoj republici, Riječima, Svjetlu i Dubrovniku.
Objavila je knjigu odabranih kritika 'U smjeru meridijana: književne kritike' (2003) i zbirku proznih tekstova 'Kamate na ljubavne uzdahe'; 'Ogledi o tankoćutnosti' (2008).