OKOMILI SE NA KULTURU

Zabrinjavajući trend 'zabranitelja': Čini se da je nastala nova kasta, po uzoru na nekadašnji SUBNOR

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 16.08.2018 20:56
  • Objavljeno 15.08.2018 u 12:37
Zorica Gregurić (lijevo) često je u prvim redovima prosvjeda koji traže zabranu, dok se za prosvjed protiv Olivera Frljića specijalizirao  Marko Skejo (desno)

Zorica Gregurić (lijevo) često je u prvim redovima prosvjeda koji traže zabranu, dok se za prosvjed protiv Olivera Frljića specijalizirao Marko Skejo (desno)

Izvor: Pixsell/Cropix / Autor: Cropix/Pixsell/N. Bučević

Nakon što je pod pritiskom udruga branitelja otkazan Bajagin koncert u Karlovcu, a riječ je tek o još jednoj u nizu inicijativa za zabranom nekog, najčešće kulturnog događanja, ubrzo se društvenim mrežama proširila nova riječ - zabranitelji - kojom su etiketirani inicijatori zabrana, a koji se često predstavljaju kao dio neke od braniteljskih udruga. Podsjećamo na recentne inicijative 'zabranitelja', a o tome što takve pojave znače za društvo u Hrvatskoj za tportal govori profesorica na Fakultetu političkih znanosti Zrinjka Peruško koja smatra da ta nova kasta moć dobiva iz podrške vladajućih koji im stalno proširuju prava

U Karlovcu je na tradicionalnim Danima piva 3. rujna trebao nastupiti Momčilo Bajagić Bajaga, no koncert je otkazan zbog negodovanja udruga branitelja.

'Nije u redu da takav pjevač za kojeg se zna da je u Kininu 1993. pjevao četničke pjesme, nastupa u Karlovcu, gradu čije su snage bile na prvoj crti bojišnice', rekao je predsjednik koordinacije svih udruga proisteklih iz Domovinskog rata u Karlovačkoj županiji Petar Banić. To o pjevanju četničke pjesme 'Armija Srpska', koju potpisuje bend Minđušari iz Knina, Bajagi se već godinama spočitava, mada nema dokaza da je to zaista ikad i napravio. Svejedno, upravo zato će, prema najnovijim šuškanjima, i branitelji Slavonskog Broda tražiti da mu se 25. kolovoza otkaže nastup na CMC Slavonija Festu.

Navijalić: 'Na nama je da poslušamo posebno branitelje'

Kad je u pitanju Karlovac, njegova dogradonačelnica, ujedno i članica povjerenstva za organizaciju Dana piva Andreja Navijalić, komentirala je da branitelji u vezi Bajaginog nastupa nisu uputili službeni zahtjev za otkazivanjem, ali da je 'postojala inicijativa'. 'Na nama je da poslušamo ne samo branitelje nego i ostale građane Karlovca, a posebno branitelje koji su zaslužni za obranu Karlovca i naše države', pojasnila je Navijalić dodajući da su zato razgovarali i s njima i s koncesionarom programa, tvrtkom Fest, kako bi se 'vidjela programska shema'. Umjesto Bajage, na koncu su predložili da nastupi Hladno pivo, što su oni hladno odbili.

Zrinjka Peruško: Nijedna društvena grupacija ne smije imati toliku moć

Činjenica da se pod pritiskom branitelja otkazuju koncerti ukazuje na prilično zabrinjavajući sindrom u hrvatskom društvu, upozorava profesorica na Fakultetu političkih znanosti Zrinjka Peruško, predstojnica Odsjeka za medije i komunikaciju i Centra za istraživanje medija i komunikacije.

'Čini se da je nastala nova kasta, po uzoru na nekadašnji SUBNOR, koja moć dobiva iz podrške vladajućih koji im stalo proširuju prava. Zahvaljujući njima, branitelji se trenutno u Hrvatskoj mogu uplitati u stvari koje su inače posve u domeni civilnoga društva. Dakako da imaju pravo na svoje mišljenje, ali je u demokraciji neprihvatljivo da se zbog njih nešto brani ili mijenja', pojašnjava Peruško i dodaje kako je krivo tumačiti da se odnos prema braniteljima u društvu temelji na njihovom moralnom autoritetu.

'U demokratskim društvima ne postoji jedan centar moralnog autoriteta, poput crkve nekad, prije prosvjetiteljstva i renesanse. Jednostavno, nijedna društvena grupacija ne smije imati toliku moć. To, naravno, ako smo u demokraciji. Ako nismo, ja bih voljela da me netko informira o tome pa da se mogu ponašati u skladu s time', kaže Peruško i naglašava da su oni koji brane kulturna događanja, filmove i koncerte zapravo manja skupina branitelja od koje se većina ostalih u Hrvatskoj nerijetko javno ograđuje.

'Mediji snose dio krivice jer dozvoljavaju da se ovaj diskurs nastavlja, da se određene skupine, bilo dio branitelja ili nedavno nogometaši, predstavljaju kao predstavnici čitavog društva', upozorava Peruško.

Egzorcisti hrvatske kulture

Hladno pivo je samo nekoliko dana prije afere s Bajagom bilo upleteno u još jednu dramu, onu splitsku, uoči njihovog nastupa na Tvrđavi Gripe 4. kolovoza. Problematično je, naime, bilo to što se koncert održava 'dan uoči najvećeg hrvatskog praznika', Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, kako je to u svome postu na Facebooku objasnio kontroverzni TV voditelj Velimir Bujanec i okomio se na splitskog gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu, kojemu je prigovor uputila i jedna od braniteljskih udruga. On je pak na to zaista odgovorio, pravdajući se da s nastupom Hladnog piva Grad Split nema ništa te da se radi o sastavu koji ni njemu nije omiljen.

Andro Krstulović Opara

Andro Krstulović Opara

Izvor: Cropix / Autor: Ante Cizmic / CROPIX

Na koncu, Hladno pivo koncert je ipak održalo, isto kao što je HTV ove godine film oko kojeg su branitelji također dignuli uzbunu na koncu ipak prikazao, doduše uz odgodu i u tzv. pornoterminu (u 23:30 sati umjesto u 21). U pitanju je 'Ministarstvo ljubavi' Pave Marinkovića, komedija u kojoj država, 20 godina nakon rata, udovicama branitelja koje se nisu ponovno udale, a koje žive u izvanbračnim zajednicama s novim partnerima, oduzima obiteljsku mirovinu.

Kad je HTV, nakon skidanja filma s programa 4. siječnja i žestokih kritika filmaša, najavio da 'Ministarstvo ljubavi' ipak ide 11. siječnja u 21 sat, pred Prisavljem su se u znak prosvjeda pojavile desničarske udruge na čelu s Udrugom udovica Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Zagreba. Njezina predsjednica Zorica Gregurić komentirala je kako film 'ne vrijeđa samo udovice, nego blati Domovinski rat i uz sve ostalo ugled i čast Republike Hrvatske'.

Zorica Gregurić i HAVC

Dragovoljka Domovinskog rata i bolničarka Zorica Gregurić iz Koordinacije udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata, osim po razbijanju ćiriličnih ploča u Vukovaru u jesen 2014. i kao 'dobri duh braniteljskog šatora' tijekom prosvjeda u Savskoj, poznata je po podizanju kaznene tužbe protiv bivšeg ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) Hrvoja Hribara te protiv članova Upravnog odbora, među kojima je bila i sadašnja ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Povod tužbi tada bilo je odobravanje sredstava za film 'Masakr na Dvoru', a Gregurić se i nedavno HAVC-u i novom ravnatelju Danijelu Rafaeliću javila oko spornog joj filma 'Chris the Swiss'. U oba slučaja, kako je objasnila, radi se o djelima koja blate Domovinski rat i Hrvatsku.

'Pretpostavljam da je u ovom slučaju, a mislim da to i naša misleća javnost osjeća, određena ranjiva društvena skupina manipulirana onima koji se izgleda panično boje gubitka privilegija. Ja, naravno, nisam ni sanjao da do toga može doći jer film uistinu nisam radio aktivistički, a niti zato da bih se rugao onima koji su u ratu izgubili najmilije. To je, nadam se, svakome dobronamjernom gledatelju bilo jasno', komentirao je Marinković u intervjuu za Novosti, dodajući da 'hrvatska kultura ne treba egzorciste'.

'Čobanizam i renesansa' Olivera Frljića

'Udovice poginulih branitelja postale su programski arbitri na nacionalnoj televiziji. Samo još fali to da Nino Raspudić postane glavni urednik glasila srpske manjine Novosti', rekao je o slučaju u intervjuu za tportal kazališni redatelj Oliver Frljić, koji s braniteljskim udrugama ima dugu povijest.

  • +1

Promocija knjige Aleksandra Zec u travnju 2014.

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic

Još 2014., primjerice, smetala im je njegova predstava 'Aleksandra Zec', koja se premijerno prikazala u travnju u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku u Rijeci. Tamošnji branitelji pozivali su tada na njezin bojkot i prosvjedovali tvrdeći da 'krivotvori i kriminalizira domovinski rat', odnosno da motiv za ubojstvo obitelji Zec nije njihova srpska nacionalnost, već neraščišćeni odnosi oca obitelji, Mihajla Zeca te Muniba Suljića, osumnjičenog za taj zločin.

Nakon što je Frljić u svibnju 2014. postao intendant riječkog HNK Ivan pl. Zajc (dužnosti je razriješen u svibnju 2016.), branitelji su pred kazalištem, među ostalim, prosvjedovali u kolovozu 2015. zbog performansa 'Drugi rat'. U njemu o svojim iskustvima govore žene različitih nacionalnosti, protjerane iz domova tijekom prošlog rata, ali je smetalo što to čine na dan obilježavanja 20. obljetnice Oluje. Nekoliko mjeseci kasnije, u listopadu, zadarska Udruga žena u Domovinskom ratu, u organizaciji riječke Udruge dragovoljaca Domovinskog rada, ispred kazališta je izvela performans 'Čobanizam i renesansa', žestoko kritizirajući Frljića.

  • +2

Prosvjed protiv Frljićeve predstave 'Naše nasilje i vaše nasilje' u Splitu u travnju 2017.

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

'Ne izazivajte nas'

Dvadesetak branitelja 'stražarilo' je i godinu kasnije, u studenome 2016. ispred zgrade Hrvatskog kulturnog doma na riječkom Sušaku, gdje se održavala premijera predstave 'Naše nasilje i vaše nasilje'. Taj Frljićev rad govori o aktualnoj globalnoj političkoj i društvenoj situaciji, o migrantskoj krizi, islamističkom terorizmu te stanju na Bliskom istoku, tumačeći da je to posljedica odnosa Europe i SAD prema ovom području, kolonijalizma i žeđi za naftom. Jedna od najproblematičnijih scena predstave je ona u kojoj glumica Nika Mišković, gola s hidžabom, iz svoje vagine izvlači zastavicu hrvatske trobojnice, ali s nacrtanim grbom s prvim bijelim poljem i bez krune. Frljić je, kako je objasnio, tom izmijenjenom verzijom zastave htio doskočiti mogućim prijavama, referirajući se na to da je u Hrvatskoj od 1990-ih provođena fašizacija zemlje.

Prijavu, međutim, nije izbjegao u travnju 2017., kad su je Braniteljske i stradalničke udruge Splita i Splitsko-dalmatinske županije uoči izvedbe predstave na splitskim Marulićevim danima podnijele zbog 'remećenja javnog reda i mira', a na temelju 'članka 325. st. 123 Kaznenog zakona RH koji zabranjuje svako vrijeđanje, omalovažavanje i govor mržnje'.

  • +12
  • +9

Prosvjed ispred splitskog HNK uoči premijere predstave 'Naše nasilje i vaše nasilje' na Marulićevim danima

Izvor: tportal.hr / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

''Naše nasilje i vaše nasilje' je degutantna i na najvulgarniji način vrijeđa vjerske i nacionalne osjećaje našeg naroda koji se 95 posto izjasnio kao kršćanski', pojasnio je tada kaznenu prijavu predsjednik županijske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić, dodajući da ju je sastavio odvjetnički tim braniteljskih udruga u Splitu. Predstava je na Marulićevim danima unatoč tomu izvedena, ali sa zakašnjenjem od pola sata budući da je policija morala iz dvorane izbacivati prosvjednike koji su u zadnjem redu pjevali 'Zovi, samo zovi' i držali transparente 'Odlazi sotono iz našeg grada', 'Napravi performans u Srbiji' i 'Ne izazivajte nas'.

Nedopustivi dani veselja

U resoru kazališta svjež primjer i epizoda je iz rujna 2017., kad je Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. tražila da se datum međunarodne kulturne manifestacije Noć kazališta s 18. studenoga pomakne na 25. studeni, kako se ne bi podudarao s Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Branitelji su smatrali kako nije u redu da se na 'simbol obrane i stradanja naše Domovine organiziraju dani veselja'. Sporno je bilo i što su na programu i predstave srpskih autora. Organizatori događaja iz Dječjeg kazališta Dubrava ispoštovali su zahtjev, 'u znak pijeteta za žrtve'.

'Muka mi je, ali me nimalo nije iznenadila odluka Dječjeg kazališta Dubrava da se povinuje nasilju. Jednostavno, napravili su analizu toga u kakvim uvjetima djeluju i zaključili da im je, ako se ne prilagode, upitno samo preživljavanje. Taj slučaj samo je potvrda toga da u Hrvatskoj trenutno nemamo kulturne politike, već isključivo nasilnu politiku koja se miješa u ono što ne poznaje i pod svaku cijenu nameće svoje stavove i vrijednosti bez poštivanja demokratskih procedura ove države', rekla je o tome kazališna redateljica Snježana Banović.

Redatelj Mario Kovač komentirao je da se osjeća kao da je u Orwellovom romanu. 'Kao da je na djelu strahovlada, nekakva policija misli. Nimalo mi se ne sviđa kamo idemo kao društvo', ocijenio je Kovač, a redatelj Igor Vuk Torbica komentirao je da je 'povlačenje kulture bez adekvatnog argumenta samo nastavak onoga što ćemo tek gledati na ovim prostorima': 'sustavnog uništavanja sekularnog, razumnog, duhovnog pa ako hoćete i građanskog'. Tportal je tada u anketi pitao čitatelje misle li da je trebalo odgoditi Noć kazališta jer se datumski poklopila s Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, a 72 posto njih je odgovorilo 'ne'.

Šajkača Mirjani Rakić

U kontekstu braniteljskih negodovanja i zabrana, poznat je i slučaj novinarke Mirjane Rakić, koja je potkraj siječnja 2016., dok je bila na čelu Vijeća za elektroničke medije, odredila trodnevnu zabranu emitiranja emisije 'Markov trg' na televiziji Z1. Razlog je bio taj što je urednik i voditelj iste, Marko Jurič, u odjavi Zagrepčanima poručio da budu oprezni kad šeću Cvjetnim trgom jer je 'u blizini crkva u kojoj stoluju (...) četnički vikari'.

'Pripazite kada se šećete Cvjetnim trgom, pogotovo majke s djecom, da ne bi koji od tih četničkih vikara istrčao iz crkve i u svojoj maniri klanja izveo svoj krvavi pir na našem najljepšem zagrebačkom trgu koji bi možda trebalo obilježiti tablama ‘pazi, oštar četnik u blizini’', rekao je Jurič i zaradio prijavu.

  • +13
  • +10

Prosvjed zbog privremenog oduzimanja koncesije televiziji Z1

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

Odluka Vijeća za elektroničke medije nije se svidjela braniteljima. Na svom su portalu Rakić prozvali zbog 'nedemokratskog i grubog nasrtaja na slobodu govora, zbog kršenja zakonskih propisa, zbog nevjerodostojnosti' te tražilli da odstupi. 'Mirjana Rakić, predsjednica Vijeća kao poznata suradnica KOS JNA zaslužila je počasno mjesto za prvu lustraciju u Hrvatskoj', poručili su, a potom pred zgradom VEM-a organizirali prosvjed, na čelu s Velimirom Bujancem koji je Rakić, kad ih je odlučila primiti, uručio četničku kapu riječima: 'Ovu šajkaču mi je dala jedna žena iz Vukovara, pala je s četnika koji ju je silovao, ta me žena zamolila da vam to poklonim'. Književnica Ivana Bodrožić komentirala je kako je Bujanec tim postupkom 'ponovno silovao žene silovane u ratu'.

'Ostali smo sami'

'Nije bilo ugodno vidjeti tu masu ljudi. Nije problem u mirnom prosvjedu, ali ono što se dogodilo u Jagićevoj nije bio mirni prosvjed. Samim time, to što se išlo na instituciju, a onda i na mene, zazeblo me jer sam ja odgovorna za 30 ljudi koji rade u Agenciji', rekla je tim povodom Rakić dodajući da je odluka o trodnevnoj zabrani emitiranja programa Z1 bila najblaža sankcija predviđena zakonom.

  • +2

Mirjana Rakić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Strašno je što se nitko iz državnog vrha nije oglasio u vezi (toga) prosvjeda', komentirala je. Uskoro je pak tadašnji ministar kulture Zlatko Hasanbegović predložio njezinu smjenu, kao i cijeloga Vijeća, a u ožujku 2016. Rakić je podnijela ostavku, tvrdeći da su ostali sami.

'Ne želim da članice i članovi Vijeća budu moji taoci. Više nemam snage - to je poput terorizma čemu sam i čemu smo izloženi. Ali baš sve se koncentriralo na mene osobno i sve to je ispod moje razine. Ne mogu više dozvoliti da se moj osobni i profesionalni integritet napada na tako primitivan način!', rekla je tada Mirjana Rakić koja je razrješenje dobila tek za mandata Nine Obuljen Koržinek, u lipnju 2017.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!