Zagrebačka Radnička cesta uskoro postaje bogatija za novi poslovni kompleks. Na lokaciji bivšeg poduzeća 'SILA za proizvodnju strojeva i opreme', na adresi Radnička cesta 218, uskoro kreće izgradnja moderne uredske zgrade s nizom pratećih sadržaja. Iza projekta stoji tvrtka Celanova, u vlasništvu poduzetnika Milana Popovića
Prema službenoj dokumentaciji, projekt obuhvaća devet nadzemnih i dvije podzemne etaže, a osim uredskih prostora, predviđeni su ugostiteljski lokali, trgovine, garaže te tehnički i servisni prostori. Gradnja će se provoditi u pet faza, a lokacijska dozvola već je izdana, što znači da je projekt spreman za realizaciju, piše Bauštela.hr.
Prva faza uključuje trafostanicu i SN kabele
Sam kompleks imat će više od 120 tisuća četvornih metara bruto površine, pri čemu će gotovo polovica biti pod zemljom. Zgrada će biti samostojeća, s arhitektonski razdvojenim, ali međusobno povezanim volumenima, a u sklopu kompleksa predviđeno je tridesetak poslovnih prostora, uključujući trgovine i restorane.
Vlasnik zemljišta površine oko 36.000 četvornih metara je Milan Popović, poznat javnosti i kao bivši suprug pjevačice Severine Vučković. Projekt na Radničkoj još je jedan u nizu njegovih nekretninskih ulaganja u Hrvatskoj, a koje posljednjih godina provodi preko tvrtke Celanova, osnovane 2018. godine.
Celanova je registrirana za upravljanje i posredovanje u prometu nekretninama, a već je investirala u niz vrijednih nekretnina u Zagrebu, uključujući kuću na Horvatovcu, stanove u naselju Meandar i Maksimiru te poslovne prostore.
Investicijski portfelj proširio se i na otok Hvar, gdje je kupio nekretninu od bivše klizačice Idore Hegel, a ulagao je i u kontinentalni dio Hrvatske, uključujući farmu u Vrbovcu. Povezivao se i s tvrtkama koje su bile u poslovnim odnosima s pokojnim gradonačelnikom Milanom Bandićem.
Paralelno razvija stambeni kvart preko puta
Projekt na Radničkoj nije mu jedini. Preko puta nove poslovne zgrade, na lokaciji bivše tvornice Pan papira (Radnička 171), Popović planira izgraditi stambeni kvart s nizom javnih sadržaja. Riječ je o prostoru koji je ranije bio u vlasništvu Marinka Mikulića, a koji je završio u stečaju nakon požara.
Tvrtka Celanova tijekom 2024. ostvarila je ukupne prihode od oko 2,08 milijuna eura, što predstavlja značajan pad u odnosu na 2023., kada su joj iznosili približno 4,49 milijuna eura. Prema dostupnim podacima, u 2023. godini poslovala je s neto gubitkom od 444.989 eura, a prošlu godinu završila je u plusu 137.047 eura. Tvrtka zapošljava tri djelatnika, a prosječna neto plaća iznosi im 942 eura mjesečno.
Za Nacional je Popović otkrio da je riječ o dvjema parcelama na Žitnjaku te one zajedno predstavljaju najveći privatni urbanistički zahvat u Zagrebu posljednjih desetljeća:
'Nedavno se u Zagrebu pojavila prilika za dvije parcele na odličnoj lokaciji i po izuzetno dobroj cijeni i tu sam priliku iskoristio. Iako ovaj projekt zbog svoje veličine možda neću sam uspjeti realizirati do kraja, vidim u njemu mogućnost da za svoju djecu napravim projekt koji će oni jednoga dana moći nastaviti razvijati i osigurati svoju egzistenciju', rekao je za Nacional početkom 2022. godine.
Logistički park i cijeli novi kvart
Prema njegovim riječima, na prostoru bivše tvrtke SILA planira logistički centar, a na suprotnoj strani, gdje je nekad bio Pan papir, nastao bi novi stambeni kvart s tisućama kvadrata:
'S jedne strane, na prostoru Sile, koja spada u industrijsku zonu, bio bi logistički park, s obzirom na to da u Zagrebu vlada ogromna potražnja za skladišnim prostorima bliže gradu, a ova lokacija dosta je blizu centra i praktična je zbog prometne povezanosti. S druge strane, na lokaciji Pan papira ideja je izgraditi stambeni kvart koji bi imao i školu, i vrtić, i sportsku dvoranu, i druge atraktivne javne sadržaje, jer se po nekim preliminarnim proračunima tu može izgraditi milijun kvadrata BRP-a. To je ogroman prostor, doslovno cijeli kvart. Naravno, zasad je riječ tek o mojoj viziji...'
Vrijednost projekta: Najmanje milijardu eura
Popović je tad bio uvjeren da će projekt imati velik odjek na tržištu, ali i među Hrvatima koji žive u inozemstvu:
'Uzimamo li u obzir samo potencijal stambenih kvadrata, milijun BRP-a, to je najmanje milijardu eura. Projekt će se dijelom financirati novcem budućih kupaca. Dio bih, naravno, ja sam financirao, poput ovih javnih sadržaja koje bih poslije davao u najam. A ostalo ćemo krenuti graditi ovisno o prodaji', objasnio je.
'Vjerujem da će i većina hrvatskih državljana koji su otišli na rad u inozemstvo željeti investirati u nekretnine u svojoj domovini i osigurati si stambeno pitanje za vrijeme kad se odluče vratiti. Mislim da će potražnja za stanovima biti ogromna. I sada je tako, ne možete tako lako kupiti stan. Čim se stavi nešto na prodaju ili kad se pojavi neki projekt, trenutno se sve rasproda', zaključio je Popović u razgovoru za Nacional.