'Čovječanstvo ne može živjeti bez heroja, mučenika i svetaca', rekao je Sabato, intelektualc poznat kao neumoran borac za pravdu i ljudska prava.

Fizičar po struci, Sabato se odrekao znanosti i postao književnik te se proslavio romanima 'Tunel', (objavljen 1948.), 'O herojima i grobovima' (objavljen 1961.), te 'Abadon, Upropastitelj' (1974.).

Po završetku zloglasne vojne diktature u svojoj zemlji (1976.-1983.), Sabato je predsjedao Nacionalnim povjerenstvom za nestale (CONADEP), koje je istraživalo sudbinu desetaka tisuća Argentinaca nestalih tijekom diktature.

Povjerenstvo je prikupilo 50.000 stranica svjedočanstava o stravičnim zločinima otmica, mučenja, silovanja, otmice djece ljudi koji su bili pristaše ljevičarske gerile.

Zaključci i preporuke da bi vojnici koji su sudjelovali u 'prljavom ratu' trebali biti suđeni, objavljeni su 1984. u knjizi naslovljenoj 'Nunca Mas' (Nikad više).

Sabata su obožavali mladi ljudi i studenti u Argentini, podržavala ga je ljevica, no nikada nije pripadao nijednoj političkoj stranci.

'Ne pripadam nijednoj stranci. Samo podupirem sve što se čini dobrim za ovu oboljelu zemlju i osuđujem sve što se čini lažnim, odurnim, prljavim, korumpiranim i licemjerenim', rekao je.

Sabato je studirao u Argentini, Francuskoj i Sjedinjenim Državama. Prihvatio je nadrealizam i napustio znanost kako bi se posvetio pisanju. Njegov prvi roman Tunel kritika je pozdravila čim je objavljen, kao klasično egzistencijalističko djelo. Romanom je stekao ugled u svijetu i ljude koji su mu se divili, a među njima su bili književnici Thomas Mann i Albert Camus.

Sabatova tri romana prevedena su na hrvatski jezik.