U polemičkom sučeljavanju, koje je u subotu na HRT-u 4 vodio Petar Vlahov, Nazor je prozvao Ramljaka zbog selektivnog pristupa žanru dokumentarnog filma, a redatelj se branio tvrdeći da je riječ o njegovom autorskom pristupu. Nazorove tvrdnje odbacio je i Chris Marcich, direktor HAVC-a, kojega je voditelj Vlahov, među ostalim, pitao za kriterije temeljem kojih je financiran film te postoje li u financiranju iz državnog fonda povlašteni autori i glumci. Cijelu polemiku možete pogledati u nastavku.

Inicijativa Za Hrvatsku slobode u priopćenju ocjenjuje da je protiv autora ovog višestruko nagrađivanog filma nakon prikazivanja na HRT-u – Drage Hedla, Hrvoja Zovka, Ivana Ramljaka i producenta Nenada Puhovskog – pokrenuta nova hajka.

'Nazor dolijeva ulje na vatru'

'Cijeli se film temelji na sudski utvrđenim činjenicama, iskazima svjedoka vremena i autentičnom audiovizualnom materijalu. Komentari povjesničara Ante Nazora, poput 'ako se film poziva na arhivsko gradivo, onda ono mora biti prikazano cjelovito, a ne selektivno', zadiru u umjetničku slobodu autora. Nazor nastavlja riječima '…dobivamo djelo koje ne doprinosi razumijevanju povijesti, nego produbljuje podjele'. Držimo da baš Nazor, stavljajući se u ulogu meritorne osobe koja određuje čija je interpretacija cjelovita, a čija ne, dolijeva ulje na vatru, sugerirajući da samo Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata smije i nudi kanonsku interpretaciju ratnih zbivanja. Svojim nastupima na televizijama otvara prostor za napade koji preplavljuju društvene mreže, dovodeći u pitanje integritet autora i financiranje Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC)', stoji među ostalim u priopćenju.

Inicijativa je prozvala i HRT: 'Problematičan je i način na koji je javna televizija HTV organizirala debatu s Nazorom pozivajući ga na vrednovanje umjetničkog djela, što ne čine kad su u pitanju drugi filmovi slične tematike. Javni medijski servis prečesto pokazuje na čijoj je strani, a u koga sumnja. Time se kreira atmosfera nepovjerenja, pa i apriornog zazora od budućih djela koja preispituju događaje iz devedesetih. Na taj način, indirektno, pokušavaju se ušutkati kreativni potencijal hrvatskih autora i autorica oduzimanjem prava na njihov doživljaj povijesnih zbivanja', kažu iz inicijative ZHS i zaključuju:

'Rasprave i polemike odlika su otvorenog društva za kakvo se zalaže Inicijativa ZHS, ali ne kada se jedan polemičar postavlja kao jedini meritoran autoritet i tumač prošlosti, omalovažavajući film kao umjetničko djelo, ali i ulogu mirotvorca, iz zasjede ubijenog načelnika osječke policije Josipa Reihl-Kira. Tražimo mir za autore 'Mirotvorca' i poštivanje načela pluralizma te prava na građanske i kulturne slobode. Ako itko vidi problem u zanemarivanju određenih dokumenata, slobodan je iznijeti drugačiju interpretaciju kroz publikacije i nova audiovizualna djela', ističe se u priopćenju.

Niz nagrada za 'Mirotvorca'

Podsjetimo, film 'Mirotvorac' osvojio je niz nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, od strukovnog priznanja na Danima hrvatskog filma i Velike zlatne arene u Puli do Zlatne golubice na iznimno uglednom međunarodnom festivalu DOK Leipzig, a film čeka i prikazivanje u njujorškoj MoMi.

Na domaćem terenu, nakon vrućeg hrvatskog 'kulturnog' ljeta i incidenata u Benkovcu, prikazivanje filma u Zadru isprva je odgođeno, no krajem rujna ipak je emitiran, i to upravo u sklopu 'evakuiranog' izdanja benkovačkog festivala Nosi se. U međuvremenu je obišao veći dio Hrvatske, a prikazan je i na streaming usluzi Loli.stream, gdje je za samo nekoliko dana skupio 60 tisuća gledatelja.

Tportalov intervju s autorom Ivanom Ramljakom nakon pobjede u Puli pročitajte ovdje, a kritiku Zrinke Pavlić ovdje.