Trećega dana 19. izdanja festivala pripovijedanja Pričigin, koji se ovoga tjedna održava u Splitu, program je u četvrtak preseljen u Hrvatski dom, gdje su dvije tematske cjeline – o iskustvu sljepoće i o životu doseljenika u Hrvatskoj – kroz osobne priče sudionika ponudile intiman i društveno relevantan presjek svakodnevice, a publika ih je ispratila ovacijama.

Večer je otvorena programom Život je (s)lijep, koji je pod vodstvom književnika Andrije Škare donio niz autobiografskih priča slijepih i slabovidnih autora – spisateljice Mirjane Mrkela, splitskog aktivista za prava slijepih i slabovidnih Ivana Tokića, bračkog književnika Vinka Breškovića, pravnice Ivane Mitar i glumca Vojina Perića – izvedenih u potpunom mraku, kako bi publika barem privremeno iskusila perceptivni okvir njihovih svakodnevica.

U rasponu od humora do introspektivnih obrata, sudionici su kroz vlastita iskustva otvarali teme invaliditeta, prilagodbe i promjene perspektive. Mrkela je govorila o pisanju slikovnice koja djeci približava svijet osoba s invaliditetom, Tokić je nizom anegdota ukazao na apsurde s kojima se susreću slijepe osobe, dok je Brešković vlastitu životnu priču – obilježenu kasnijim gubitkom vida – oblikovao kao priču o preokretu i ponovnom pronalasku smisla. Mitar je svakodnevne situacije pretvorila u niz komičnih epizoda, a Perić je, kroz kratke scenske minijature, podsjetio na jaz između iskustva sljepoće i percepcije onih koji vide, zaključivši da "mrak ne postoji za onoga tko je potpuno slijep".

Drugi dio večeri, pod naslovom Još bolje vas našli, bio je posvećen iskustvima doseljenika koji su Hrvatsku učinili svojim domom. Uz moderatoricu i prevoditeljicu Kseniju Banović, sudjelovali su znanstvenica i jedriličarka Li Jinglun (Kina), vizažistica Betlehem Pajač (Etiopija), konzultant Michael Freer (Ujedinjeno Kraljevstvo), sveučilišna profesorica Zaloa Sanchez Varela (Španjolska), prevoditelj Nawar Ghanim Murad Murad (Irak) i politički azilant, aktivist i student prava Semih Adiguzel (Turska), pripovijedajući na hrvatskom jeziku o kulturnim razlikama, birokratskim izazovima i osobnim razlozima dolaska.

Njihove su priče, često ispričane s dozom autoironije, varirale od svakodnevnih prilagodbi – jezičnih nesporazuma, susreta s administracijom ili lokalnim običajima – do šireg promišljanja integracije kao dvosmjernog procesa. Dok je Jinglun uspoređivala tehnološki naprednu Kinu s dalmatinskom svakodnevicom, Pajač je govorila o sličnostima u kulturi kave između Etiopije i Hrvatske, a Freer o vlastitom "postajanju Dalmatincem". Murad je evocirao iskustvo suočavanja s administracijom bez poznavanja jezika, dok je Adiguzel integraciju definirao kao izgradnju odnosa u kojima želi biti "susjed i prijatelj", a ne tek migrant ili azilant.

Festival se nastavlja u petak u Amfiteatru Doma mladih programom Naše malo misto, posvećenim unutarnjim migracijama u Hrvatskoj, uz sudjelovanje Brankice Borović, Mirka Galića, Ivana Malića, Hrvoja Matejčića i Mirne Sporiš, dok će završnicu večeri obilježiti solo nastup glumca Gorana Navojca u razgovoru s Moranom Kasapović. Dječji Pričigin održat će se u subotu, 21. ožujka, u knjižnici Dalmatina Gradske knjižnice Marka Marulića, gdje će najmlađi ponovno preuzeti ulogu pripovjedača.