Na koncertu Nicka Cavea u pulskoj Areni prošlog tjedna dijelila se besplatna voda, INmusic već drugu godinu zaredom postavlja stanice s pitkom vodom za publiku, a Geordie Greep u Vintage Industrial Baru početkom srpnja kolabirao je potkraj nastupa. Kako se toplinskim valovima prilagođava koncertna industrija u nas analiziramo uz pomoć sugovornika iz DHMZ-a te Dražena Gorete, voditelja programa u Tvornici kulture
Toplinski valovi postaju sve češći, intenzivniji i dugotrajniji i utječu na sve aspekte naših života, pa tako i na organizaciju festivala i koncerata na otvorenom, koji ekstremnu vrućinu sada neminovno moraju uzimati u obzir kao rizik zbog kojeg mijenjaju protokole, uvode novu infrastrukturu, dopuštaju unošenje vlastitih boca s vodom te osiguravaju veću zaštitu javne sigurnosti – i publike i radnika i samih izvođača.
vezane vijesti
Toplinski valovi više ne traju tri do četiri dana, nego i po nekoliko tjedana, zbog čega su rizici – i zdravstveni i operativni i financijski – sve veći. Pod toplinskim udarom pati publika, ali i radnici na postavljanju scenske opreme – sve su češće opekline od sunca, dehidracija i iscrpljenost zbog dugotrajnog boravka u kampovima, povećava se umor i smanjuje koncentracija, dok se izvođači pregrijavaju u kostimima, tijekom scenskih performansa, ali i u kontaktu s tehnikom.
Potrebne su radikalne promjene kako bi manifestacije na otvorenom opstale
Dražen Goreta, direktor programa u Tvornici kulture, u izjavi za tportal ističe kako „glazbena industrija već ubrzano mijenja svoje protokole zbog klimatskih promjena i ekstremnih toplinskih valova“.
„Otkazivanja velikih europskih festivala poput francuskog Solidays ili nizozemskog elektroničkog festivala Defqon1 zbog ekstremnih temperatura od 40 °C pokazuju da toplinski valovi postaju jednaka prijetnja kao i oluje. To sada više nisu dugoročne prijetnje, već je to sadašnjost. Svi se mi u Hrvatskoj trebamo tome prilagođavati ako želimo sačuvati publiku i izvođače“, dodaje Goreta.
Organizatori, booking agenti i izvođači, napominje Goreta, prisiljeni su uvoditi radikalne promjene u logistiku, ugovore i infrastrukturu kako bi osigurali opstanak manifestacija na otvorenom.
Iako smo kontaktirali nekoliko organizatora festivala i koncerata i pitali ih uvode li nove protokole zbog toplinskih valova, do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovore.
Nova infrastruktura za hlađenje
Goreta ističe kako bi se, zbog zaštite i publike i izvođača, u pripremi događaja trebali uvoditi novi standardi poput infrastrukture za hlađenje.
„Obveza postavljanja namjenskih ‘zona za osvježenje’ s ventilatorima koji raspršuju vodenu maglu, šatori s klima-uređajima, neograničena besplatna voda te dozvoljeni unos vode za piće publici. INmusic i Zagreb Beer Festival ove su godine to već primijenili u Zagrebu“, dodaje.
Važno je je li događaj na betonu ili travi
Protokoli će, napominje Goreta, kod svih ljetnih festivala na otvorenom sigurno morati nalagati ukidanje zabrane unošenja vlastitih boca i postavljanje stanica s besplatnom pitkom vodom kako bi se spriječila dehidracija.
„Mislim da bi gradovi i općine morali voditi brigu i o tome da se lokacije na čistom asfaltu ili betonu zamjenjuju zelenijim površinama jer beton podiže temperaturu zraka za dodatna 2 do 4 °C. Lokacije bi trebale biti birane po kriteriju natkrivenih prostora i prirodnog hlada drveća“, ističe.
DHMZ: Ponekad nam se organizatori samoinicijativno jave
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) navode za tportal kako im se „organizatori javnih događanja, festivala i koncerata samoinicijativno jave i provjere vremenske prilike uoči organiziranih događanja te sami donose odluke o pravovremenom otkazivanju“.
„Klimatske promjene povećavaju učestalost, trajanje i intenzitet toplinskih valova, zbog čega će se različiti sektori društva, uključujući organizatore događanja na otvorenom, sve više morati prilagođavati novim klimatskim uvjetima. Iako DHMZ nije nadležan za propisivanje organizacijskih mjera na javnim događanjima, meteorološke prognoze, upozorenja te klimatske analize i projekcije koje izrađuje važna su stručna podloga za procjenu rizika i pravodobno planiranje mjera prilagodbe“, dodaju iz DHMZ-a, napominjući kako smatraju da „uvijek postoji mogućnost intenzivnije komunikacije između DHMZ-a, organizatora glazbenih festivala i/ili javnih događanja i nadležnih službi u slučaju najavljenih nepovoljnih i opasnih vremenskih uvjeta kako bi se zaštitilo zdravlje i životi naših sugrađana“.
Ekstremna vrućina bit će legitiman razlog za otkazivanje bez penalizacije
Goreta napominje kako će sada ugovori, odnosno klauzule o „višoj sili“, morati eksplicitno definirati „ekstremnu vrućinu“ kao legitiman razlog za otkazivanje bez financijskih penalizacija.
„Glavni izvođači nastupaju isključivo nakon zalaska sunca, dok će se dnevni programi morati skraćivati ili prebacivati u zatvorene klupske prostore. Možda to dovede i do većeg broja koncerata na otvorenom u formi ‘mini festa’ gdje se uz glavnog headlinera pojavljuju još samo dva ili tri izvođača, pa se samim time programi skraćuju“, kaže Goreta, napominjući kako pomicanje ljetnih termina u proljeće i jesen nije najsretnija opcija.
Ni proljeće ni jesen nisu sretni: kiša potapa opremu, u kampovima blato
„To je razdoblje povoljno i dobro za manje festivale, ali donosi i nove logističke i klimatske izazove – dugotrajne kiše i vjetrove. Od vrućine se publika ipak može skloniti, ali obilne kiše festivalske kampove pretvaraju u neupotrebljivo blato, potapaju opremu i ugrožavaju statiku pozornica“, dodaje.
Industrija bi morala uložiti ogroman novac u trajnu infrastrukturu ako bi se festivali održavali u svibnju ili listopadu.
„To podrazumijeva drenažne sustave protiv poplava, fiksne podloge prohodne za tešku mehanizaciju unatoč kiši te trajne čvrste objekte umjesto privremenih šatora. Kod nas je to financijski neizvedivo bez pomoći države ili gradova, a postoje i dodatni problemi financijske prirode“, ističe.
„Globalne turneje najvećih zvijezda koordiniraju se mjesecima unaprijed. Ako se termini pomaknu na mjesece kada škole i fakulteti rade, festivali gube značajan dio publike i sezonskih radnika“, podsjeća.
Sva ulaganja znače i skuplje ulaznice
U zatvorenim je prostorima, dodaje, proces na neki način kontroliran, pa se uz dodatna ulaganja ipak može izraditi humanije okruženje i za izvođače i za publiku.
„Tvornica kulture je uvela dodatnu klimatizaciju i ventilaciju u svoje prostore, pa se i dojam i uživanje u koncertu u ekstremnim vrućinama ipak znatno povećao. Istina je da nikada, ali zaista nikada na jednom rock koncertu dvorana neće moći biti u potpunosti hladna (ipak je to 1500 – 2000 posjetitelja – ‘radijatora’ koji skaču i griju na temperaturi 36,5, niti jedan klima-uređaj ne može to ohladiti), no ipak je to kontrolirano u sigurnosnim uvjetima gdje se temperatura ne penje do ekstrema kao na open airu za vrijeme toplinskog vala“, dodaje.
Međutim, sva dodatna ulaganja u organizaciju neminovno će dovesti do povećanja troškova organizacije koncerata i festivala, što će se, zaključuje Goreta, u skorije vrijeme nažalost ogledati i u porastu cijena ulaznica.
