MARTINA PETROVIĆ ZA TPORTAL

Trebamo se prilagoditi novitetima digitalne distribucije, ali najprije trebamo pronaći 'hrvatski model'

  • Autor: Mija Pavliša
  • Zadnja izmjena 10.11.2017 12:27
  • Objavljeno 10.11.2017 u 11:57
Martina Petrović 10 je godina na čelu hrvatskog Ureda MEDIA

Martina Petrović 10 je godina na čelu hrvatskog Ureda MEDIA

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Nina Đurđević

Na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu prvi će put u Hrvatskoj biti organizirano događanje 'Kako MI to možemo?', čija je okosnica europski film i distribucija. Organizator je događanja Desk Kreativne Europe – Ured MEDIA Hrvatske, a voditeljica hrvatskog ureda Martina Petrović govori nam o izazovima distribucije filmova te pojašnjava koje su mogućnosti za što bolji plasman hrvatskog filma

Potprogram MEDIA, koji djeluje u okviru Programa Kreativna Europa, prošle godine obilježio je 25 godina postojanja. Za razdoblje 2014. − 2020. Europska komisija rezervirala je sredstva u iznosu od 1,46 milijardi eura za potporu filmskoj industriji – od potpore za razvoj projekata do promidžbe finalnog proizvoda.

'Kada govorimo konkretno o distribuciji, Potprogram MEDIA najviše je sredstava − čak 42 milijuna eura – izdvojio upravo za distribuciju europskog filma i to putem poziva koji se odnose na automatsku, selektivnu, online distribuciju te putem sustava potpore namijenjene prodajnim zastupnicima (tzv. sales agentima)', kaže za tportal Martina Petrović, voditeljica Ureda MEDIA Hrvatske koja će moderirati panel na Zagreb Film Festivalu, a središnje pitanje bit će zašto su pojedini europski filmovi vidljiviji, prepoznatljiviji od drugih.

Martina Petrović već deset godina na čelu je hrvatskog Ureda MEDIA. Kad nam pojašnjava koji su osnovni kriteriji da bi neki film, odnosno distributer, ostvario pravo na financijsku potporu Potprograma MEDIA, to zvuči kao da vam netko prepričava pravila društvene igre Rizik ili neke računalne strategije vojne tematike.

'Ako ste prodajni zastupnik (sales agent), potrebno je, između ostalog, prodati film unutar najmanje 10 teritorija kako biste ispunili sve uvjete i pristupili prijavi na temelju poziva Potprograma MEDIA', pojednostavljuje te dodaje da se potpora kreće ovisno o broju i proračunu filmova od 20.000 eura do otprilike 250.000 eura po prijavi.

Potporu Potprograma MEDIA zasad su dobila tek tri hrvatska filma − Svećenikova djeca, Zvizdan i Ustav Republike Hrvatske. Kako im je uspjelo?

Kada govorimo o prepoznatljivosti filma, njegovoj prodaji i međunarodnoj distribuciji, važna je naime službena selekcija u okviru međunarodnih festivala za filmove koji dolaze iz zemalja niskog produkcijskog kapaciteta. Dakle sva tri navedena hrvatska filma najprije su bila premijerno prikazana na etabliranim europskim/međunarodnim filmskim festivalima (Berlin, Cannes i dr.), što je bila tzv. odskočna daska, odnosno preduvjet za prodaju i međunarodnu distribuciju te, naravno, za sufinanciranje distribucije putem Potprograma MEDIA.

  • +3

Zvizdan Dalibora Matanića

Izvor: Pixsell / Autor: Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Koji je osnovni problem distribucije filmova iz malih zemalja i kakva je perspektiva distribucije filmova malih kinematografija poput hrvatske?

Specifičnosti teritorija, odnosno geografskog položaja, ograničeni izvori financiranja, jezična ograničenost te 'prirodna suradnja' u smislu koprodukcije sa susjednim i/ili 'malim' zemljama, sve su to čimbenici koji stoje u filmskom predznaku zemalja niskog produkcijskog kapaciteta, a koji se najčešće, umjesto dodatnog bodovanja, zbog nedostatnog razumijevanja poteškoća ne uzimaju dovoljno u obzir i ne vrednuju adekvatno.

Argumenti su to što govore u prilog mišljenju da su potrebne izmjene poziva, odnosno raspodjele sredstava Potprograma MEDIA, kao i uvođenje različitih mehanizama kojima bi se olakšao pristup tim istim sredstvima iz perspektive 'malih' zemalja. Također je nužno poboljšati načine osnaživanja 'vidljivosti' zemalja niskog produkcijskog kapaciteta u okviru projekata koji dolaze iz 'velikih pet'. Ponajprije je to potrebno zato što rezultati i praksa ukazuju na to da znatan nerazmjer između sredstava odobrenih za projekte iz 'malih' zemalja i 'velikih pet' pridonosi ugrožavanju europske kulturne raznolikosti, bogatstva europskog jezičnog izričaja te poštovanja nacionalnog unutar šireg europskog kulturnog identiteta kao temeljnih načela europske opstojnosti i europskih kulturnih politika.

Svećenikova djeca

Svećenikova djeca

Izvor: Promo fotografije / Autor: Interfilm

Spominjali ste pozitivan primjer distribucije njemačkog filma Toni Erdmann, koji je imao svoju publiku i u hrvatskim kinima. Što je bilo presudno u tome da jedan film s njemačkog govornog područja ostvari toliki uspjeh u međunarodnoj distribuciji?

Kad film dolazi iz zemlje visokog produkcijskog kapaciteta, poput Njemačke, on je već u svojoj startnoj poziciji u povoljnijem položaju. Radi se o postojanju puno većeg broja izvora financiranja, poput regionalnih fondova, uz pomoć kojih postoji i više mogućnosti ulaganja u promidžbu i distribuciju filma. Vjerujem da su postojali određeni izazovi, pretpostavljam po pitanju njemačkog jezika, međutim u odnosu na sve prethodno navedeno, to očito nije bila otegotna okolnost. Vjerujem da će njemački distributer filma, gospodin Christoph Ott (NFP marketing & distribution), jedan od sudionika panela događanja, dati detaljniji uvid u prednosti, ali jednako tako i otegotne okolnosti koje prate filmove što dolaze iz zemalja visokog produkcijskog kapaciteta.

NOVCA IMA, BITNA JE RASPODJELA

'Novca ima, samo je važno na koji je način raspodijeljen među kategorijama poziva', kaže Martina Petrović. 'Hrvatski su korisnici osigurali ukupan iznos od 5,8 milijuna eura: u razdoblju od 2008. do 2013. 3,3 milijuna eura, a u razdoblju Programa Kreativna Europa ‒ Potprograma MEDIA, od 2014. do 2017., iznos od 2,5 milijuna eura. Moram pripomenuti da se još uvijek čekaju rezultati za automatsku distribuciju i Mrežu nezavisnih kina Europa Cinemas za 2017. godinu. Bez obzira na spajanje dvaju potprograma ‒ Kultura i MEDIA ‒ u jedinstven Program Kreativna Europa te bez obzira na uvođenje novih uvjeta različitih poziva i njihovih smjernica, Hrvatska je uvijek bila u samom vrhu kad se radi o kategorijama razvoja pojedinačnog projekta i festivala, ali i u pogledu ukupnog iznosa stečene potpore.'

Kako surađujete s hrvatskim distributerima i ima li među njima dovoljno velikih igrača koji su u stanju ispuniti uvjete Potprograma MEDIA?

Hrvatski su distributeri uspješni u dobivanju potpore za distribuciju nenacionalnih europskih filmova i to putem automatske i selektivne distribucije. Distributeri su već uhodani korisnici, izvanredno umreženi i cijenjeni na europskoj razini, a prijavnice nisu zahtjevne za ispunjavanje u odnosu na one drugih poziva.

Koje su naše najuspješnije distributerske tvrtke?

Najuspješniji primjeri distributerskih tvrtki jesu Blitz, Discovery, 2i Film, Pa-Dora i Continental, ali pojavljuju se povremeno i Udruga Restart, Umjetnička organizacija Zagreb Film Festival te Festival mediteranskog filma.

Koji su trenutno najjači trendovi i noviteti unutar mogućnosti digitalne distribucije?

Europa, odnosno MEDIA, iz godine u godinu traži nova, inovativna poslovna rješenja u području distribucije kao što su Under the Milky Way, Kino on Demand ili Cut-A-Way. Međutim postavlja se pitanje je li ono što je inovativno u jednoj zemlji jednako inovativno i u nekoj drugoj. Odnosno, određena rješenja, ti tzv. novi modeli distribucije putem kina na zahtjev, možda izvanredno funkcioniraju u Njemačkoj, no pitanje je bi li jednako tako funkcionirala u Hrvatskoj. Točno je da trebamo izići iz ustaljenih, uobičajenih okvira razmišljanja te se prilagoditi trendovima i novitetima unutar mogućnosti digitalne distribucije. Međutim mišljenja sam da najprije trebamo osmisliti tzv. hrvatski model, ono što najbolje funkcionira na našem području, zatim pronaći istomišljenike iz 'malih' zemalja te naposljetku zajednički pristupiti europskim, Medijinim, pozivima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!