Iako podaci pokazuju veći broj krađa u trgovinama sa samoposlužnim blagajnama, trgovci ističu brojne načine na koje pokušavaju spriječiti takve pojave
U trgovinama je sve više samoposlužnih blagajni na kojima kupci sami, uz plaćanje, obavljaju skeniranje i pakiranje robe. Dok su u nas one prisutne samo u trgovinama široke potrošnje, u Njemačkoj ih ima i u trgovinama odjećom, ali i građevinskim materijalom.
Tamošnji Institut za istraživanje trgovine (EHI) navodi da je lani u toj zemlji zabilježeno oko 38.650 samoposlužnih blagajni, što je otprilike svaka 18. blagajna u maloprodaji. Njih, pak, koristi gotovo dvije trećine potrošača, mahom mlađih od 39 godina, zbog brzine kupnje.
No, razina krađe u trgovinama ostala je visoka, pa je lani u Njemačkoj zabilježen 357.651 slučaj krađe u trgovinama. No, to su samo prijavljeni slučajevi, zbog čega trgovci upozoravaju da je stvarni broj možda i veći.
vezane vijesti
Raznoliki sustav zaštite
Jesu li razlog tomu upravo samoposlužne blagajne? Uprave većine njemačkih trgovačkih lanaca ne želi javno govoriti o tome. Ali, Kaufland i dm su otkrili na koji način se bore protiv krađa.
Iz Kauflanda, koji planira sve trgovine u Njemačkoj opremiti samoposlužnim blagajnama, kažu da protiv krađa koriste sustav zaštite koji uključuje kontrolne vage, nasumične ponovne provjere skeniranih proizvoda, izlazne barijere, stalnu prisutnost zaposlenika, ali i umjetnu inteligenciju.
Naime, poseban sustav analizira obrasce iz ranije zabilježenih sumnjivih kupnji i tako određuje koje transakcije zahtijevaju dodatnu promjenu. Iz Kauflanda za Fenix-magazin.de kažu da takav pristup povećava učinkovitost kontrola i smanjuje broj nepotrebnih provjera.
Drogerijski lanac dm, pak, koristi educirane trgovce, zaštitne sustave na proizvoda, videonadzor i dodatne kamere na samoposlužnim blagajnama.
Ponovna skeniranja
Jedna od novijih mjera su ponovna skeniranja. U takvim situacijama sustav prekida proces naplate, koji se nastavlja tek nakon što zaposlenik obavi provjeru. To se može dogoditi odmah nakon prvog skeniranog proizvoda ili neto prije naplate.
Doduše, to usporava sam proces plaćanja, zbog kojeg se ljudi i odlučuju koristiti samoposlužne blagajne. Institut EHI procjenjuje da su krađe na samoposlužnim blagajnama učestalije između 15 i 30 posto u odnosu na obične blagajne. Trgovci u pojedinim slučajevima prijavljuju inventurne manjkove od 39 posto, što je znatno više nego kad se radi na klasičnim blagajnama.
No, stručnjaci upozoravaju da se teško može povezati krađe s postojanjem samoposlužnih blagajni, zbog čega trgovci i dalje nastavljaju ulagati u ovu trgovinu, kako bi, kažu, smanjili opterećenje na zaposlenike i istovremeno obradili veći broj kupaca.
