KINOPORTAL

Oko nas je treći svjetski rat, a Bog je izvanzemaljac: Steven Spielberg diže spomenik samome sebi

15.06.2026 u 10:48

Bionic
Reading

Gotovo posla stoljeća nakon što je znanstvenofantastičnom dramom 'Bliski susreti treće vrste' iz 1977. o kontaktu ljudi s izvanzemaljcima osvojio i publiku i kritiku, a pet godina kasnije istu temu uspješno nastavio u planetarnom kinohitu 'E.T.', redatelj Steven Spielberg upravo se predstavio svojevrsnom posvetom vlastitim filmovima. Čini se da su svježina i originalnost ipak ostale u prošlosti…

'Ne želim biti ničija religija'. Kaže to rezolutno Margaret Fairchild, glavna junakinja američke znanstvenofantastične akcijske drame 'Dan razotkrivanja'. Prethodno se u filmu čuje i intrigantna misao da su ljudi od davnina naučeni živjeti s jednim vrhovnim bićem, Bogom, te da bi ih posve dezorijentiralo da upoznaju stvarno vrhovno biće. Izvanzemaljca. Riječ je o novom projektu komercijalno najuspješnijega (novo)holivudskog redatelja svih vremena Stevena Spielberga, rodonačelnika blockbustera proteklih pola stoljeća koji se u aktualnom filmu vratio žanru koji ga je i proslavio. Ali i kojim je započeo niz svojih dugometražnih igranih filmova.

Rođen 1946. godine i što se tiče filma većim dijelom samouk, Spielberg je još kao sedamnaestogodišnjak 1964. godine u produkciji vlastite obitelji snimio znanstvenofantastičnu dramu 'Firelight', a u njoj se pozabavio istragom nestanka ljudi, životinja i predmeta u gradiću u Arizoni, iza kojega stoje izvanzemaljska bića s jasnim ciljem. Kontakt ljudi i došljaka iz svemira obilježit će mu dobar dio filmskog stvaralaštva jer će 1977. godine snimiti jedan od svojih najpoznatijih filmova, 'Bliski susreti treće vrste', koji će mu donijeti prvu nominaciju za Oscara za najbolju režiju.

Prvi Spielbergov rad koji će Američka filmska akademija nominirati za Oscara u kategoriji najboljeg filma bit će pet godina kasnije 'E.T.', nova redateljeva priča o susretu ljudi i izvanzemaljaca, ovaj put dominantno iz perspektive dječjih likova. Redatelj zlatnih ruku neće pak odoljeti 2005. godine ekranizirati klasični roman na ovu temu, 'Rat svjetova' H. G. Wellsa, da bi se ove godine vratio zapletu koji ga prati i fascinira od tinejdžerskih godina.

Posveta samome sebi

'Dan razotkrivanja' doista je Spielbergova posveta ne samo onomu što ga kao čovjeka i umjetnika desetljećima privlači, nego i hommage vlastitim filmovima, ponajprije 'Bliskim susretima treće vrste'. Iako ga je na recentni film nadahnuo novinski članak 'Glowing Auras and 'Black Money': The Pentagon's Mysterious U.F.O. Program', objavljen 2017. godine u dnevniku The New York Times, prva je asocijacija na njegov novi film već nakon nekoliko scena upravo redateljev kinohit nominiran za osam Oscara, kojim je 1977. godine potvrdio da mu velik uspjeh 'Ralja', snimljenih dvije godine ranije, nije bio puka slučajnost.

U njemu je temi zamišljenoga ljudskog kontakta s izvanzemaljskim bićima pristupio krajnje optimistično, ponovivši to u filmu 'E.T.' i poentiravši da ljudski strah od nepoznatog, osobito od onoga superiornog sebi, ne mora značiti suočavanje s destrukcijom, već naprotiv – s vlastitim neslućenim razvojem. S druge strane, i njegova je inačica 'Rata svjetova' pesimističan prikaz inicijalnog dolaska izvanzemaljaca, ali se Spielberga ipak doživljava kao autora koji u mogućem kontaktu ljudi i bića iz svemira vidi pozitivan, a ne negativan razvoj događaja. Je li ostao pri istom stavu?

A što ako su vanzemaljci već ovdje?

Da, pri čemu je 2026. puno pesimističniji kada su posrijedi – ljudi. 'Dan razotkrivanja' u redateljevu je nizu filmova o izvanzemaljcima na Zemlji kontekstualno najsloženiji jer se ovdje ne radi samo o novoj interpretaciji središnjeg zapleta, već Spielberg u ovogodišnjem ostvarenju spaja znanstvenu fantastiku, politiku i međunarodne odnose te religijska pitanja, a sve uz ključnu dvojbu što bi čovječanstvu značilo razotkrivanje činjenice da su izvanzemaljci već posjetili njegov planet. I bi li to razotkrivanje gurnulo čovječanstvo u definitivnu propast ili bi ga od nje zapravo odmaknulo.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Universal

Film počinje kao politički triler u kojem je suvremeni svijet na rubu trećeg svjetskog rata zbog zbivanja na Korejskom poluotoku, a dramatični događaji u Sjevernoj Koreji gurnu Rusiju i SAD tik do obračuna nuklearnim oružjem. I dok stanovništvo prazni prodavaonice strepeći od budućnosti, a mediji neprestance izvještavaju o napetosti neviđenoj još od vremena Kubanske raketne krize 1962. godine, u pozadini se odvija drukčija drama.

Doktor kibernetike Daniel Kellner iz tajne agencije Wardex, koja od 1973. godine čuva artefakte i tehnologiju izvanzemaljskog podrijetla manipulirajući njome, a sve uz znanje vlasti, otuđi dokaze o tome kako bi napokon upoznao ljude s istinom o došljacima iz svemira. Akciju vodi još jedan bivši Wardexov stručnjak, Hugo Wakefield, koji sa suradnicima priprema okolnosti i trenutak samog razotkrivanja frapantnih činjenica što uključuju videomaterijal o pronalasku izvanzemaljaca 1947. godine u novomeksičkom gradu Roswellu, ali i kasnije okrutne pokuse nad njima.

Daniel s djevojkom Jane, bivšom redovničkom pripravnicom, u posljednji trenutak pobjegne pred Wardexovim ljudima koje predvodi Noah Scanlon. Istovremeno, voditeljica televizijske vremenske prognoze Margaret Fairchild nakon susreta s pticom kardinalom neobjašnjivo počne govoriti strane jezike, što će kulminirati njezinom objavom očito izvanzemaljskim jezikom na malim ekranima. Odlučan doći i do Daniela, i do Margaret, nemilosrdni Noah počne koristiti izvanzemaljsku tehnologiju da bi okrenuo Jane protiv svog mladića dok Margaret traži način da stigne do njega te se napokon prisjeti vlastite prošlosti…

Izvor: Društvene mreže / Autor: Universal

Od svega pomalo, sveukupno - premalo

Spielberg i njegov scenarist David Koepp, s kojim je surađivao i na filmovima 'Jurski park' i 'Rat svjetova', poprilično ambiciozno strukturiraju priču na više razina. Među njima je i spomenuta religijska, ne samo zato što je jedna od junakinja napustila samostan kojemu se vraća, nego i zbog spomenute nedoumice jesu li ljudi uopće spremni doći u doticaj s nekim tko ima božanske osobine, a nije Bog. 'Dan razotkrivanja' tako pokušava funkcionirati kroz nekoliko žanrovskih i podtematskih prizama, pri čemu redatelj ni sam nije siguran je li mu film više znanstvenofantastična drama o ljudima i izvanzemaljcima ili akcijski triler kojim dominiraju prizori potjere na ulicama, cestama i tračnicama.

Očito je novim filmom Spielberg htio puno toga, ali je u konačnici od svega uzeo premalo da bi cjelina uspješno zaživjela oko konkretnog sadržaja i ugođaja. Temeljni je problem priče to kako u vremenu lažnih vijesti i zloupotrebe umjetne inteligencije proizvesti šok viješću o postojanju izvanzemaljaca. Ovakav siže više odgovara desetljećima u kojima je Spielberg režirao svoje prethodne filmove ovog žanra i zapleta nego današnjem vremenu.

Usto, propustio je čvršće povezati prijetnju izbijanjem trećeg svjetskog rata i spas od njega koji može donijeti objava o došljacima iz svemira koji, u odnosu na pojedine svjetske vlade, neusporedivo više vode računa o dobrobiti čovječanstva. To je zapravo trebala biti najjača karta filma, ali je ona nekako ostala nedovršena, baš kao i sami izvanzemaljci, čija je pojava na razini klišeja – od toga kako su prikazani do toga kako su i gdje stupili u dodir s ljudima.

Bliski susreti četvrte vrste

U odnosu na 'Bliske susrete treće vrste', u kojima je Spielberg od samog početka suvereno gradio priču o pojedincima predestiniranima za susret s izvanzemaljskom rasom, paralelno stvarajući atmosferu iščekivanja lucidnim redateljskim postupcima poput onih sa središnjom melodijom i mjestom konačnog susreta, 'Dan razotkrivanja' teško uspostavlja i pravi ritam i pravo ozračje. Poseban su problem likovi koji osim glavne junakinje Margaret Fairchild, a koju izvrsno tumači Emily Blunt, odreda izgledaju kao statisti u vlastitom filmu. Blunt, nominirana za Oscara za 'Oppenheimera', a ovog proljeća dio ansambla kinohita 'Vrag nosi Pradu 2', efektno utjelovljuje osobu koja je u djetinjstvu doživjela susret s došljacima iz svemira, kasnije potiskujući sjećanja sve do prekretničke pojave spomenute ptice.

Njezin je lik u isto vrijeme i spilbergovski i hičkokovski jer redatelj, svjesno ili ne, konstruira cijeli film nalik onima Alfreda Hitchcocka, dakle kao priču o običnim ljudima u neobičnim situacijama i pogibeljima, samo uz znanstvenofantastičnu pozadinu. Glavna glumica spretno kombinira dramske, akcijske i komičarske elemente u svojoj izvedbi i zasigurno ostavlja najbolji dojam, a Margaretina replika prema kojoj ne želi biti ničija religija, unatoč nadnaravnim sposobnostima, zvuči antologijski.

Njezin kolega Josh O'Connor (Nož u leđa: Wake Up Dead Man, serija Kruna) kao Daniel ostaje nedorečen u izvedbi jer mu ni lik nije slojevitije profiliran. Baš kao ni oni koje tumače Colin Firth kao glavni antagonist te Colman Domingo u ulozi kolovođe pobune protiv zloglasne agencije Wardex i njezinih pokrovitelja u vlasti.

Treba istaknuti i Eve Hewson, kći irskog glazbenika Bona, kao nesuđenu redovnicu Jane, čija promišljanja o Bogu i izvanzemaljcima nisu nimalo banalna. Banalan nije ni sam završetak koji je Spielberg ovaj put znalački odlučio ostaviti za interpretaciju samoj publici. I to je možda poanta filma: kako se prestati bojati onoga što nam je nepoznanica? Jer onaj tko god upravlja strahom, upravlja ljudima. Neovisno o tome je li razlog strahu stvaran ili izmišljen.