'Hozuki' Aki Shimazaki, prevela Ivana Šojat (Petrine knjige)

U romanu 'Hozuki' pratimo Mitsuko, jednu od protagonistica romana Azami, koja vodi knjižaru s rabljenim knjigama, specijaliziranu za filozofsku literaturu. Živi iznad svoje trgovine, gdje u miru provodi dane s majkom i gluhonijemim sinom Tarôom. Mitsuko također svakog petka navečer radi kao animir-dama u luksuznom noćnom klubu. Taj joj posao omogućuje financijsku neovisnost, a ona cijeni razgovore s intelektualcima koji posjećuju taj lokal. Jednog dana, gospođa Sato ulazi u knjižaru u pratnji svoje male kćeri, a njihova se djeca odmah sprijateljuju... Nagrađivana kanadska književnica Aki Shimazaki povezuje različita mjesta i vremena radnje kako bi ispreplela više priča, prikrila i otkrila motive i veze među likovima, ukazujući na složenost ljudskih života i sudbina. Otkrivajući nove fasete iste priče, pred čitatelja stavlja protagoniste čiji su obrisi precizno iscrtani te se svaki put iznova produbljuju, progovarajući o temama koje se u društvu često skrivaju i potiskuju. Roman 'Hozuki' drugi je dio pentaloškog ciklusa Sjena čička (L’ombre du chardon).

'Put do domovine' Chigozie Obioma, prevela Mirna Čubranić (Hena com)

Kad mu mlađi brat Tunde nestane u jeku građanskog rata u Nigeriji, samozatajni student Adekunle (Kunle) Aromire, gonjen osjećajem krivnje, odlazi ga naći u ratom razorenu Biafru. Nepripremljen na strahove s kojima će se suočiti kao i na nezamislivo nasilje, Kunle dvoji nije li možda pogriješio. Ipak, sve vrijeme osjeća da netko pazi na njega i pomaže mu kad je u bezizlaznoj situaciji. Usporedo s ovom, pratimo i priču o tajanstvenom Vidovnjaku Igbali koji na vrhu brda, od ponoći do zore, u svojoj čarobnoj zdjeli prati životni put nerođenog muškarca. Neobična zdjela puna vode odražava budućnost svijeta, otkrivajući ne samo ono što će doći već i ono što je duboko skriveno u svakom čovjeku. I Kunle i Igbala u jednom se trenutku zapitaju isto: Koliko daleko možemo ići da bismo izbjegli ono što je zapisano? Chigozie Obioma, dvostruki finalist Bookerove nagrade, u ovom nadrealno realističnom romanu majstorski prepleće mit, magiju i povijest. Njegov jedinstveni stil, prožet afričkom kozmologijom i psihološkom dubinom, čini 'Put do domovine' romanom koji se čita kao proročanstvo i osjeća kao opomena. Obiomina proza oblikuje kolektivno pamćenje i osobne dileme u snažno i autentično, duboko književno iskustvo.

'Tesla ili zatvaranje krugova' Alida Bremer, prevela Bojana Bajić (Fraktura)

Iako je u romanu Alide Bremer Nikola Tesla ključna figura oko koje se svi ovdje ispričani životni krugovi zatvaraju, glavni je junak njegov štovatelj Anton Matijaca, Dalmatinac čiji se životni put s Teslinim isprepleo dovoljno da preraste u priču – u fikciju u kojoj je svaka sličnost sa stvarnim osobama namjerna. Na početku romana mladi Matijaca, nakon što je zbog političkog buntovništva izbačen iz škole, emigrira u Ameriku s deset dolara u džepu. Snalažljivost i upornost dovest će ga do studija medicine, ali i do susreta s njegovim idolom, ekscentričnim izumiteljem koji u tom trenutku života pomalo zaboravljen levitira između genijalnih znanstvenih ideja i osobnih opsesija. Njihovo neobično prijateljstvo, temeljeno na razgovorima o znanosti, životu, vjeri, sveslavenstvu i budućnosti čovječanstva, ispisuje priču koju službena povijest nije zabilježila. Prije rastanka, do kojeg je došlo kad se Anton – sad već kao liječnik vizionar – zbog bolesnih roditelja morao vratiti u domovinu, Tesla mu povjerava nacrt za “oružje mira”, ali i zadatak da pronađe njegov izgubljeni portret koji će i njegovu životu i ovom romanu priskrbiti uzbudljiv element potrage. Godinama poslije Alida Bremer kreće u svoju potragu za tim tragovima. U rukama drži autentične dnevničke zapise stvarnog Ante Matijace i iz njih, temeljitim istraživanjem i spisateljskom imaginacijom, nastaje ovaj iznimni roman. 'Tesla ili Zatvaranje krugova' istovremeno je i povijesni roman, i emocionalna pustolovina, i književni hommage izumitelju koji je i danas simbol genijalnosti i neshvaćenosti – ali i portret jednog vremena, je­dnog prijateljstva i jedne neispričane istine.

'Bogolov' Aleksandar Hemon, prevela Irena Žlof (V.B.Z.)

U svakom vrhunskom proznom piscu čuči pjesnik. U slučaju Aleksandra Hemona, čiji su se romani, kratke priče i eseji već upisali u kanon suvremene beletristike, taj nam se nepokretni pokretač sada i izravno obraća, debitantskom knjigom pjesama koja se ovim izdanjem i premijerno pojavljuje. Hemonovi melodični stihovi, isporučeni u rominjajućoj ritmičkoj kadenci, stapaju se u pjesme čije je pogonsko gorivo često također priča – kakva odavno načuta anegdota, vremenom načeto sjećanje ili suvremena gradska veduta – no koje se na događajno ne može svesti, pa ni kada se ono prebaci na unutarnji puls lirskog protagonista. Njezin pravi junak je atmosfera, šuškanje LP ploče pjesničkog jezika, sfumato više ili manje usputnih prizora s ulica njegovih gradova; američkih avenija, kaldrme nekog nestalog Sarajeva, ili pandemijskog, pustog Berlina – koji je njezina pozornica i metafora – kao i svi oni zajednički ali uvijek jedinstveni, mali vatrometi velikih knjiga, filmova, muzike. Ova je knjiga zaokupljena izostankom, ništavilom kao naličjem "svega", a o svemu i ničemu progovara neočekivano toplom, zaigranom melankolijom. Odavde, podsjeća pjesma, nitko neće uteći dovršenog života. Aleksandar Hemon, rođen 1964. godine u Sarajevu, istaknuti je bosansko-američki pisac. Objavio je zbirke priča 'Pitanje Bruna', 'Ljubav i prepreke' i 'Knjiga mojih života', romane 'Čovjek bez prošlosti', 'Projekat Lazarus', 'Kako su nastali Ratovi zombija' i 'Bejturan i ruža', te memoarske knjige 'Nije ovo tvoje' i 'Moji roditelji'. Dobitnik je brojnih nagrada. Predaje na Sveučilištu Princeton. 'Bogolov' je njegova prva knjiga pjesama.

'Pisma iz Pekinga' Vid Barić (Mozaik knjiga)

Svatko od nas je barem jednom poželio ostaviti sve iza sebe – ljubavne brodolome, loše poslove, svakodnevna razočaranja. Upravo to želi i glavni junak romana 'Pisma iz Pekinga', novinar nezadovoljan svojom poslovnom i privatnom situacijom, kad dobije priliku otputovati u Kinu. Odlazak u Peking čini mu se kao upravo ono što mu treba: sjajna prilika za novi početak i daleko bolji život od onog kojeg trenutno vodi. No dok prikuplja dokumente i planira put, pred čitateljima se otkriva mozaik ljubavnih, privatnih i poslovnih zgoda i nezgoda, isprepleten briljantno napisanim promišljanjima o suvremenom svijetu, novinarstvu, odnosima i ljubavi. Vid Barić, jedan od najistaknutijih i najoriginalnijih glasova domaće književnosti, piše otvoreno, s puno humora i onom dozom iskrenosti koja ponekad zna zaboljeti… 'Pisma iz Pekinga' nisu putopis, nego priča o bijegu koja zapravo govori o povratku sebi, svojim idealima i životu koji ponekad želimo odbaciti. Ako volite priče koje vas nasmiju, ali i pogode ravno u želudac, te autore koji pišu bez rukavica, 'Pisma iz Pekinga' su roman koji će vas odvesti na sasvim neočekivani put u poznate krajeve naše svakodnevnice.