Dok Split početkom ljeta vibrira u ritmu filmova, susreta i toplih večeri pod zvijezdama, Festival mediteranskog filma Split (FMFS) slavi svoju punoljetnost s dosad najambicioznijim izdanjem: 107 filmova iz 37 zemalja, novo kino u Đardinu i rekordan broj međunarodnih gostiju.

No, iza brojki stoji precizna vizija – dugogodišnji rad na selekciji, distribuciji i decentralizaciji filmske kulture kroz projekt Kino Mediteran pozicionirao je FMFS kao više od ljetnog festivala. S njegovim osnivačem i umjetničkim direktorom Alenom Munitićem razgovaramo o izazovima rasta, granicama održivosti u inflacijskoj stvarnosti Splita, statusu festivala u europskom kontekstu, te tome zašto baš španjolski film najbolje prolazi kod splitske publike.

Festival je ušao u svoju punoljetnost s dosad najbogatijim programom, a istovremeno se suočavate s realnim izazovima rasta troškova. Što ste sve pripremili za ovo izdanje i koliko je teško u takvim uvjetima održavati ovako opsežan festival?

Ovo izdanje donosi zaista nikad bogatiji i raznolikiji program, kako zemljopisno tako i žanrovski. Pripremili smo 107 filmova iz 37 zemalja koje smo rasporedili u šest programa na četiri lokacije. Posebno me veseli što u ovom punoljetnom izdanju imamo program koji zaista može privući najširu publiku, kako naše sugrađane, tako i turiste koji su ovih dana u gradu. Od noviteta bih izdvojio lokaciju u Đardinu, gdje u otvorenom kinu besplatno prikazujemo kratke filmove koje su za nas selektirali partnerski filmski festivali.

No činjenica je da filmski festival nikad nije bio jednostavan ni jeftin projekt. Prije četiri godine, kad smo dobili europska sredstva iz fonda Kreativna Europa, uspjeli smo "prodisati" i tada je festival značajno narastao – po broju filmova, gostiju, lokacija i edukativnih programa. Imamo i stabilnu podršku lokalnih i nacionalnih institucija, ali inflacija nas sve pogađa. Cijene postaju neodržive, osobito smještaj i avionske karte, i tek ćemo vidjeti koliko ćemo još moći pratiti taj rast bez da moramo početi smanjivati pojedine segmente festivala.

Ovogodišnji FMFS bilježi i rekordan broj međunarodnih gostiju. Kako ste uspjeli pridobiti tako velik broj stranih autora i što je to što ih privlači Splitu i vašem festivalu?

Rad na selekciji filmova, a samim time i na dovođenju filmskih ekipa, traje tijekom cijele godine. FMFS se posljednjih godina etablirao kao ozbiljan i kvalitetan festival u međunarodnim krugovima, posebno kad je riječ o nezavisnoj i mediteranskoj produkciji. Došli smo do razine na kojoj goste više ne moramo posebno nagovarati – ako su im kalendari slobodni, vrlo rado pristaju doći.

Naravno, i to što svake godine odlaze iz Splita s dobrim dojmovima ima svoju težinu – šire priču o festivalu, gradu, publici koja ih lijepo dočeka, i sve to doprinosi stvaranju prepoznatljivog imena. Trudimo se da njihov boravak ne bude samo ispunjavanje obaveza, već iskreno gostoprimstvo, uz naš opušteni mediteranski mentalitet koji ljudi stvarno osjete. Ove nam je godine posebno drago što u Split stiže velik broj španjolskih gostiju, jer znamo koliko naša publika voli španjolski film.

Koji filmovi neće u kino distribuciju, odnosno koji se mogu pogledati samo na FMFS-u?

Dosta filmova svoj kino-život premijerno počinje na FMFS-u i drago mi je da filmovi koji svoje premijere imaju u Splitu sve češće postaju i nacionalni hitovi, kao što je slučaj s lanjskim filmom Uvijek postoji sutra. S druge strane, uloga festivala je da publici otkrije i malo manje poznate, ali jednako kvalitetne filmove. Zato ove godine velika preporuka za filmove Souleymanova priča, Corina, Odsjaj, Idila, Zabranjeno psima i Dobre djevojke.

FMFS je već prepoznat kao relevantan festival unutar Hrvatske i šire regije. U kojem bi smjeru mogao dodatno zakoračiti kako bi još snažnije utjecao i izvan granica zemlje?

Naš utjecaj u profesionalnim krugovima već sada je značajan. Prije nekoliko godina, britanski Guardian izdvojio nas je kao jedan od nezaobilaznih ljetnih festivala u Europi, što je svojevrsno priznanje za ono što radimo. Imamo i najveću novčanu nagradu za kratkometražne filmove u ovom dijelu kontinenta, što nas svrstava među festivale koji aktivno potiču produkciju i autore. Osim toga, ono što činimo izvan ovih deset dana festivala kroz Kino Mediteran i kontinuiranu revitalizaciju lokalnih kina već se prepoznaje kao primjer dobre prakse i predstavljamo ga na najvažnijim europskim festivalima i filmskim tržištima.

Paralelno smo se, zahvaljujući radu naše distribucije, profilirali i kao jedan od najvažnijih regionalnih distributera europskog filma, što nam omogućuje da publici tijekom cijele godine osiguramo kvalitetne naslove. Kada sagledamo gdje smo danas, posebno ako imamo na umu razmjere pandemijske stagnacije 2020. i 2021., jasno je da je rast FMFS-a u posljednjih nekoliko godina bio iznimno snažan. Upravo zato smatram da sljedeći logičan korak nije nužno daljnje širenje, nego učvršćivanje pozicije koju sada imamo – stabilizacija projekata, konsolidacija rezultata i strateški razvoj onoga što već uspješno radimo.

Kad razmišljate o jubilarnom 20. FMFS-u, imate li nešto na popisu želja za tu okruglu obljetnicu?

U glavi je već sto ideja i želja, ali tome ćemo se vratiti nakon što rezimiramo ovogodišnji FMFS. Svakako planiramo puno iznenađenja za našu vjernu publiku, planiramo i veliku filmsku retrospektivu, izložbu, a nadamo se da će se do dvadesetog izdanja završiti i obnova Ljetnog kina Bačvice koju započinje Grad Split jer bi tako "zatvorili" krug našeg rada koji je u tom kinu počeo 2008. godine.