Poruka iz Ženeve upućena Parizu prilično je jasna - vrijeme je da Francuska otvori novčanik
Susret čelnika skupine G7, koji počinje u ponedjeljak, održava se u francuskom ljetovalištu Évian-les-Bainsu, tik uz švicarsku granicu. Među sudionicima su francuski predsjednik Emmanuel Macron i američki predsjednik Donald Trump, a glavne teme razgovora bit će globalne trgovinske neravnoteže i mogućnosti okončanja rata u Ukrajini, piše Politico.
Mnogi državnici stižu na samit preko Međunarodne zračne luke u Ženevi, najbliže Évian-les-Bainsu. Istodobno se deseci tisuća prosvjednika okupljaju na švicarskoj strani granice te tijekom trajanja samita planiraju održavati skupove.
Švicarske vlasti nezadovoljne su činjenicom da same snose troškove osiguranja desetaka tisuća prosvjednika koji se okupljaju uz granicu zbog samita G7 u susjednoj Francuskoj te traže da Francuska podmiri dio troškova sigurnosti.
Francuska odbija platiti dio troškova
Prema riječima Laurenta Paoliella, direktora za komunikacije pri ženevskom odjelu za sigurnost, Francuska, koja se suočava s proračunskim pritiscima, odbija sudjelovati u pokrivanju troškova osiguranja granice i nadzora prosvjeda, a oni se procjenjuju na između 21,7 i 27,2 milijuna eura.
Pojedini švicarski političari predložili su zadržavanje dijela sredstava koja Ženeva uplaćuje Francuskoj kako bi se prisililo Pariz na sudjelovanje u troškovima. Među prijedlozima je i privremeno uskraćivanje dijela poreznih prihoda koji se isplaćuju toj državi kao naknada za poreze prekograničnih radnika.
No Paoliello upozorava da bi takav potez bio složen jer su financijski transferi uređeni međunarodnim sporazumima. Samo ove godine Ženeva je, temeljem sporazuma iz 1973. godine, uplatila Francuskoj 446 milijuna eura.
'Uspostavili smo doista golem sigurnosni sustav. Bilo bi korektno da Francuska financijski sudjeluje u pokrivanju posljedica vlastitih odluka', rekao je Paoliello u telefonskom razgovoru.
Švicarska mobilizirala 4000 vojnika
Švicarske vlasti odlučne su izbjeći ponavljanje scenarija iz 2003. godine, kada su prosvjedi tijekom samita skupine G8 ozbiljno narušili sigurnost u Ženevi. Rusija je tada bila članica skupine, uz Francusku, Njemačku, Italiju, Kanadu, Japan i Sjedinjene Američke Države, no isključena je 2014. godine, nakon aneksije Krima.
Uz policijske snage, Švicarska je ovog tjedna mobilizirala oko 4000 pripadnika vojske koji će nadzirati prosvjede i osiguravati granične prijelaze.
'Nije problem to što je Ženeva glavno prometno čvorište za sudionike samita. S time se možemo nositi. Problem je izostanak interesa za podjelu značajnih troškova koji proizlaze iz samog održavanja samita', dodao je Paoliello.
Sukobili se policija i stotine prosvjednika
Švicarska policija sukobila se u ponedjeljak sa skupinom od 600 do 700 prosvjednika, nakon čega je prosvjed zabranjen tri sata od njegova početka, a tjekom trajanja samita zabranjena su i sva ostala javna okupljanja.
Dodatno nezadovoljstvo u Ženevi izaziva činjenica da Francuska nije odredila posebne lokacije za prosvjede niti organizirala takozvane protusamite, što je praksa koja se povremeno primjenjuje tijekom velikih međunarodnih skupova, poput godišnjeg sastanka Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. 'Dosadašnji odgovor Francuske bio je negativan', istaknuo je Paoliello.
Nasilni prosvjedi česta su pojava uz velike međunarodne skupove na kojima se sudionici okupljaju da bi izrazili nezadovoljstvo pitanjima poput društvenih nejednakosti i klimatskih politika.
Tijekom samita G8 u Genovi 2001. godine policija je u sukobima usmrtila prosvjednika, a stotine ljudi tada su ozlijeđene.
Samit G7 traje do srijede, a otvoren je raspravom o globalnim trgovinskim neravnotežama. Danas će se čelnici sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te razgovarati o vojnim i financijskim potrebama Kijeva, kao i o strategiji saveznika za okončanje rata između Rusije i Ukrajine.