'KAD SPOMENICI OŽIVE'

Sonata za fra Sotonu i ispravljeni hrvatski Ustav na izložbi posvećenoj antifašističkim spomenicima

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 19.09.2019 10:50
  • Objavljeno 18.09.2019 u 12:47
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Jadran Boban

U zagrebačkoj Galeriji Nova do 16. listopada traje izložba 'Kad spomenici ožive' koja tematizira antifašističke spomenike i prakse očuvanja njihovog digniteta, zatim represiju povijesnog sjećanja na antifašističku borbu i radnički pokret, ali i aktualnu situaciju u društvu danas, u kojoj vladaju revizionizam i normalizacija fašizma. Na njoj je izloženo dvadesetak suvremenih domaćih umjetnika, među kojima su mlađi autori, ali i neki od najpoznatijih performera i konceptualnih umjetnika

Ostaci monumentalnog spomenika narodnom heroju, komunistu i antifašističkom borcu Stjepanu Filipoviću autora Mire Vuce, koji je bio postavljen u Opuzenu, a 1991. uništen je eksplozivom, kao i rad Dalibora Martinisa ‘J. B. T. 29. 12. 2004.’, posvećen miniranom Augustinčićevom spomeniku Titu u Kumrovcu, na kojemu umjetnik zakoračuje na prazno postolje, dio su izložbe 'Kad spomenici ožive' što se bavi antifašističkim spomenicima te umjetničkim i znanstvenim praksama očuvanja njihovog digniteta.

'U fokusu izložbe su fenomeni vremena vezani uz odnos prema memoriji i temporalnosti političkih opredjeljenja u vrijeme povijesnih amnezija. U umjetničkim radovima isprepliću se različiti pristupi temi spomenika, osobni poetski i meditativni pristup, upisivanje kolektivne memorije u medijski i fizički javni prostor te radikalno kritički pristup. Izložba problematizira aktualnu situaciju u društvu danas, revizionizam i normalizaciju fašizma', objašnjava kustosica izložbe Davorka Perić, a koja je jedan njezin dio posvetila radovima što govore o vrijednostima društva i rada, Ustavom zajamčenim pravima građana te pravu na slobodu mišljenja i izražavanja.

Među njima je, primjerice, rad Tanje Dabo 'Popravljanje Ustava Republike Hrvatske' iz 2019., u kojemu umjetnica intervenira u Ustav, ispravljajući, tj. brišući ili dodajući rečenice ili dijelove rečenica koje treba popraviti kako bi Ustav funkcionirao u praksi. Tu je i glasoviti kolaž Mladena Stilinovića, 'Pjevaj!' iz 1980., na kojem umjetnik na čelu ima novčanicu od sto dinara. Izložen je uz rad Željka Badurine 'Eksploatacija živih' (posvećenog Mladenu Stilinoviću) iz 2016. Na njemu Badurina na čelu nosi novčanicu od 100 eura, a natpis je 'Radi'. Prema Perić, na slici Stilinovića sa sto dinara na čelu detalj s Augustinčićevom skulpturom 'Mira' reprezentira vrijednosti sustava u kojem je novčanica bila na snazi, dok rad Badurine predstavlja devalvaciju vrijednosti rada i eksploataciju radnika u kapitalističkom sustavu.

  • +11
  • +8

Kad spomenici ožive

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Jadran Boban

Marko Marković na izložbi je predstavljen s 'Cvijetom kamena', odljevom 'izvedenim prema modelu' Bogdanovićeva spomenika posvećenog žrtvama ustaškog terora u koncentracijskom logoru Jasenovac.

'Izliven je kao negativ, umanjena i iskrivljena replika koja govori o izvrtanju povijesnih činjenica. Autor ukazuje na prisutnost politike revizionizma, modela koji sustavno dopire do društvenih struktura opravdavajući zločine', objašnjava kustosica, a koja je u izložbu uključila i 'Sonatu za fra Sotonu', novi rad Siniše Labrovića, ambijentalnu zvučnu instalaciju nastalu također kao odgovor na revizionizam u Hrvatskoj danas. Djelo je konkretno reakcija na tvrdnje da je Jasenovac bio logor visokih humanih standarda, a Labrović ga je posvetio ustaškom krvniku Miroslavu Filipoviću Majstoroviću. Inspiraciju je, kaže Perić, pronašao u eseju Viktora Ivančića ‘Spomenici razbratnosti’.

Kultura i zločin

'Istim argumentom – ciljajući na inkompatibilnost kulture i zločina – služio se na suđenju zapovjedniku jasenovačkog logora Dinku Šakiću jedan od njegovih odvjetnika, Ivan Kern, demonstrativno pokazujući svjedoku Draganu Rolleru plakat za neku logorsku priredbu i tražeći objašnjenje. Ovaj mu je rekao kako su u Jasenovcu zaista postojale glazbena i dramska sekcija, ali da u vrijeme kada je on tamo boravio 'nije bilo nikakvih predstava ni koncerata', između ostaloga i zato što su u maju 1944. godine trideset i četiri člana logorske glazbe odvedena na Gradinu gdje su im prerezana grla. Drugi svjedok, Dragutin Škrgatić, kazao je odvjetniku Kernu da, što se glazbe tiče, dobro pamti scenu kada je, po nalogu ustaša, skupina Roma svirala pred menzom. 'Zapovjednik Majstorović odjednom se digao i pucao jednom sviraču u glavu, jer vjerojatno nije pogodio njegov ukus.' Prva slika koju je svjedok uopće ugledao po dolasku u logor bila je 'jedna velika hrpa violina' oduzetih Romima prije likvidacije. 'Znate, svaki je Rom tada imao violinu', rekao je odvjetniku.'

Viktor Ivančić, 'Spomenici razbratnosti', esej objavljen u knjizi 'Iza sedam logora – Od zločina kulture do kulture zločina'

Tu su i 'Osunčana mjesta' Zorana Pavelića, privremena memorijalna umjetnička intervencija izvedena u Spomen-parku Dotrščina, na mjestu najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba za vrijeme fašističke okupacije te grafiti i transparenti Paske Burđeleza koji poručuju: Radite manje!, Voli, Pogriješi, Ospi se, Ne gledajte TV, Pobijedio si fašista u sebi / sobi? THE ENDH.

Na izložbi su uključeni i Igor Grubić, Sanja Iveković, Božena Končić Badurina, Luiza Margan, Darije Petković, Tomislav Pletenac i Sanja Potkonjak, a organizirana je kao dio projekta ‘Refreshing Memory’ (Osvježavanje sjećanja).

Izložba u Galeriji Nova tek je prvi dio. Drugi dio otvara se otvara 30. rujna u novom prostoru Srpskog kulturnog društva i trajat će do 30. listopada, a idućeg travnja u sklopu projekta trebala bi se održati i međunarodna konferencija koja će problematizirati načine na koji se tranzicijske zemlje bave spomenicima socijalizma.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!