INTERVJU: AMINATTA FORNA

Škotska autorica porijeklom iz Sijera Leonea napisala je roman čija je radnja smještena u Hrvatsku. Razgovarali smo s njome

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 05.11.2019 09:56
  • Objavljeno 05.11.2019 u 09:17
Aminatta Forna

Aminatta Forna

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Nina Subin

Škotska spisateljica afričkih korijena Aminatta Forna 2013. je objavila knjigu čija je radnja smještena u Liku te istražuje posljedice i traume rata 1990-ih. Roman 'The Hired Man', međutim, kod nas još uvijek nije preveden, ali autorica uskoro stiže u Zagreb i Rijeku, prvi put nakon što joj je objavljena spomenuta knjiga. Iskoristili smo prigodu da je pitamo kako je došlo do toga da se tako intenzivno pozabavi upravo ovim dijelom svijeta

Engleskinja s dvoje djece, tinejdžera, 2007. dolazi u hrvatsku provinciju, u kojoj je sa suprugom kupila kuću, i unajmljuje lokalnog majstora Đuru Kolaka da joj pomogne s obnovom. Početak je to knjige nagrađivane škotske spisateljice afričkih korijena Aminatte Forne iz 2013., 'The Hired Man', koja, mada radnjom smještena kod nas, još uvijek nije prevedena na hrvatski.

Može se naći u susjedstvu, na slovenskom, kao 'Najemnik', a sarajevski Buybook ovo ljeto objavio je drugu autoričinu knjigu, 'Sreću', i tvrdi da će je uskoro uvesti i u Hrvatsku. Forna je ljetos gostovala na sajmu knjiga Bookstan u Sarajevu te na poziv Bookse sada stiže i u Zagreb te u Rijeku 7. i 8. studenoga.

Knjigu 'The Hired Man' napisala je iz perspektive spomenutog majstora Đure (odnosno Dure, kako glasi engleska inačica imena u romanu), otkrivajući postupno traume Hrvatske i hrvatske provincije nakon rata.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: N.N.

Na pitanje kako to da je odlučila radnju romana smjestiti baš ovdje Forna objašnjava da je htjela nastaviti istraživati temu građanskog rata, kojom se već bavila u svoje ranije tri knjige. U njima se fokusirala na rat u Sijera Leoneu, odakle joj je otac koji je tragično stradao kad joj je bilo 11.

'Rat u Hrvatskoj od 1991. do 1995. događao se istovremeno kao i onaj u Sijera Leoneu od 1991. do 2002., pa sam u tim prvim godinama čitala izvještaje s ratišta u obje zemlje. Dosta mojih prijatelja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine govorilo mi je o iskustvima koja su nam zajednička i postupno me zainteresiralo istraživanje rata iz perspektive drugog, kao i razmatranje sličnosti i razlika između ta dva rata', kaže Forna.

'U knjigama obično pišem iz pozicije civila u ratu, ne vojnika. Lik Đure došao mi je kad sam pisala kratku priču slične radnje kakva je u 'The Hired Manu', o napuštenoj kući u mjestu nasilne prošlosti, mada se radilo o neimenovanoj zemlji. Tako je sve krenulo. Vratila sam se toj ideji u knjizi 'The Hired Man', u kojoj se nije toliko radilo o tome da je pišem iz perspektive muškarca, koliko o tome kakva osoba želim da protagonist bude. Razmišljala sam o tome kome biste pustili da vam uđe u dom bez postavljanja previše pitanja - radnicima. Vjerojatnije je onda da će ta osoba biti muškarac. Također, htjela sam da moj protagonist bude netko tko je mogao sudjelovati u ratu, a s obzirom na prirodu ratovanja, to bi opet vjerojatnije bio muškarac', kaže Forna te se u odabiru perspektive u pisanju - muške ili ženske - vodi uvijek upravo pitanjem koje želi istražiti.

Iako nije preveden kod nas, domaća recenzija romana 'The Hired Man' objavljena je prije nekoliko tjedana na portalu Lupiga. U njoj, uz pitanje 'Zašto ovo nije prevedeno na hrvatski?', među ostalim, piše: 'Lokalni kolorit je toliko dobro istražen od autorice da se sitne pogreške trebaju tražiti mikroskopom, a likovi tako dobro produbljeni da se bez problema može reći da je ovaj roman, uopće, najbolje strano literarno djelo o našim prostorima. (...) 'The Hired man' vam dođe kao neka vrsta Damira Karakaša iz, zasad, nepoznate dimenzije.'

Što je sve istraživala pripremajući se za pisanje knjige o Hrvatskoj, pitamo autoricu. I što je u cijelom tom procesu najzanimljivije otkrila o hrvatskoj kulturi i mentalitetu?

'Hrvatska je lovačka kultura. To objašnjava brzinu kojom je rat napredovao u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Kad je počeo, među ljudima je već cirkuliralo jako puno vatrenog oružja. Na koji god sukob pogledate, pristup oružju njegov je velik dio. Uz to, u Hrvatskoj ste imali nacionalnu vojsku. U Sijera Leoneu, s druge strane, ljudi su bili farmeri pa se rat polako zahuktavao. Borce se prvo trebalo istrenirati, opremiti, naoružati. Ako pogledate slike, prizore koji su postali zaštitnim znakom tih ratova, u bivšoj Jugoslaviji to su snajperisti sa svojim snajperima. U Sijera Leoneu to su mačete i amputirani udovi. Lovačka kultura protiv farmerske', kaže Forna.

Na druge načine, politički, dodaje, okolnosti oba rata bile su jako slične.

'Desetljeća diktature praćena propašću tih režima i padom ekonomije. No unatoč izvještajima zapadnih medija, konflikt u Sijera Leoneu nikad nije bio etnički. Ta tema bila mi je fascinantna za istraživanje jer su svi moji prijatelji Hrvati i Bosanci inzistirali na tome da takvih etničkih podjela u Jugoslaviji nije bilo prije rata. Otkrila sam, naravno, da su političari koji su htjeli sukob poticali upravo takve podjele i manipulirali njima', kaže Forna te je za potrebe pisanja 'The Hired Mana' i sama naučila pucati.

Aminatta Forna rođena je u Škotskoj, a odrasla je u Sijera Leoneu i Velikoj Britaniji. Dio života provela je u Iranu, Tajlandu i Zambiji. Njezini romani prevedeni su na dvadesetak jezika, a eseje je objavljivala u renomiranim časopisima i novinama

Aminatta Forna rođena je u Škotskoj, a odrasla je u Sijera Leoneu i Velikoj Britaniji. Dio života provela je u Iranu, Tajlandu i Zambiji. Njezini romani prevedeni su na dvadesetak jezika, a eseje je objavljivala u renomiranim časopisima i novinama

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Nina Subin

'Išla sam u lov na jelene i to mi je iskustvo dalo podlogu za Đuru, za način na koji promatra krajolik, život, svoje odnose. Sve to duboko je pod utjecajem njegove povezanosti s fizičkom okolinom', objašnjava autorica, a zbog ove knjige i ranije su je zvali da dođe u Hrvatsku, ali i na Kosovo.

'Nisam stizala zbog praktičnih razloga - podučavala sam u to vrijeme na sveučilištu. Ljudi u ovim krajevima većinom sa mnom žele razgovarati o pomirenju, što je za Sijera Leone bio dugotrajan proces. Nedavno sam bila u Sarajevu, na predivnom festivalu Bookstan, i dosta razgovarala s ljudima o tome kako je najbolje pamtiti konflikt. Pristup im je prilično drugačiji. Opsade se svi svakodnevno sjećaju, bilo kroz fizičke memorijale žrtvama na ulicama, bilo kroz obične razgovore. To nije slučaj sa Sijera Leoneom. Imali smo tamo komisiju za istinu i pomirenje te poseban sud, ali rata se ljudi sjećaju pretežno kroz književnost, kroz knjige (moje) i kroz drame. Teatar je glavni oblik izražavanja u Sijera Leoneu, kao i poezija, koja je također iznimno popularna. Međutim o samom ratu ljudi baš i ne razgovaraju', kaže Forna.

'Na dosta mojih predavanja u Velikoj Britaniji i Švedskoj prilazili bi mi mnogi Hrvati i kupovali i po deset primjeraka knjige 'The Hired Man'. Veselim se što ću moći još razgovarati s ljudima tijekom mog posjeta Zagrebu i Rijeci', kaže Forna, književnica koja je objavila prvu knjigu 2002., memoare 'The Devil that Danced on the Water' o svom ocu, liječniku i političkom disidentu kojeg je režim u Sijera Leoneu pogubio vješanjem 1975.

'Davno sam napisala tu knjigu i većinom sam za nju istraživala 2000., ali ono čega se danas najviše sjećam jest to koliko malo otpora ljudi pružaju zlouporabi moći, kao i tome koliko ih malo ima ikakve principe. Oni koji ih imaju od njih vrlo lako odustaju', kaže Forna, dodajući da je utjecaj te njene knjige u Sijera Leoneu bilo ogroman i pozitivan.

'Nisam bila pripremljena na to. Ljudi do te knjige nisu imali načina da razumiju što se zaista dogodilo jer se priča o tome potiskivala tolike godine. Na moja predavanja zato je dolazilo stotine ljudi. Pismenost je u Sijera Leoneu velik problem, ali znala sam čuti o slučajevima u kojima bi jedna osoba čitala knjigu grupi, po jedno poglavlje svake večeri. Prenosio ju je i radio BBC pa su je tako mogle čuti tisuće njih. Povjesničari su, uz to, kontaktirali sa mnom i govorili mi da su zbog nje izmijenili knjige povijesti. Naravno, utjecaj je bio značajan i što se tiče moje obitelji. Gotovo tri desetljeća živjeli smo kao neprijatelji režima, a nakon objave knjige napokon smo mogli disati', kaže Forna, dodajući da je 2003. pokrenula Rogbonko Project za izgradnju škole u selu u Sijera Leoneu. Organizacija vodi i nekoliko projekata u području obrazovanja odraslih, sanitarnih potreba i mentalnog zdravlja.

Autorica je, uz to, tijekom karijere bila članica žirija više književnih nagrada, među njima i Man Bookera. Pitamo je stoga što misli o ovogodišnjoj Nobelovoj nagradi za književnost, o kontroverznom izboru Petera Handkea koji se ovdje pamti prije svega kao zagovornik politike Slobodana Miloševića.

'Pitanje Handkea ima nekoliko slojeva. Prvo, odražava li rad nekog autora i njegova privatna mišljenja? Drugo, trebamo li čitati djela ljudi koji imaju ili promoviraju odurne stavove? I treće, trebamo li takvima davati nagrade? Odgovor na prvo pitanje otvoren je za raspravu. Što se tiče drugog, to je na svakom čitatelju pojedinačno te na njegovoj savjesti. A treće, prema mom mišljenju, upozorava na to da bi se društvena obaveza oko zauzimanja stava u određenim situacijama trebala smatrati važnijom od nečije književne vrijednosti.'

Pored spomenutih knjiga, Forna je napisala romane 'Ancestor Stones' 2006. i 'The Memory of Love' 2010. Jedna je od devet scenaristica filma 'Girl Rising', koji donosi devet priča devet djevojčica iz devet zemalja. Film je premijeru imao 2013. na Sundanceu, a u njemu kao naratorice i naratori sudjeluju, među ostalima, Cate Blanchett, Liam Neeson, Salma Hayek, Meryl Streep i Kerry Washington.

Forna je, inače, diplomirana pravnica, a deset godina radila je za BBC kao radijska i televizijska novinarka te dokumentaristica na području umjetnosti i politike. Autorica je nekoliko dokumentaraca o Africi - 'Through African Eyes' (1995.), 'Africa Unmasked' (2002.) i 'The Lost Libraries of Timbuktu' (2009.).

U Booksi će 7. studenoga u 19 sati razgovarati s Miljenkom Buljević, a ranije tog dana, u podne, na Filozofskom fakultetu održat će predavanje 'When Tomorrow Comes – the Role of Writer in Times of Change'. Isto predavanje, također u podne, održat će na Filozofskom fakultetu u Rijeci 8. studenoga.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!