Polazeći od ideje odjeće kao materijalizirane granice između osobnog i javnog prostora koja poput lakmusova papira upija i zrcali slojevite društvene promjene, Simončič znalački vodi čitatelje kroz zapadnu povijest odijevanja i mode, od pretpovijesti do kraja 20. stoljeća, ističu iz Školske knjige.

Utemeljen na kulturno-antropološkom pristupu i bogato opremljen s više od 500 fotografija i ilustracija, taj sveučilišni udžbenik izrađen je prema visokim estetskim standardima vizualno raskošnih monografija i elegantnih coffe-table izdanja, dodaju.

Kronološki pregled povijesnih razdoblja podijeljen je na tri pojmovne i vremenske faze, od kojih se prva, Povijest odijevanja, promatra od prapovijesti do 14. stoljeća. Drugi dio knjige, Povijest mode, prati odjevne oblike i modne fenomene od kasne gotike i rane renesanse do sredine 19. stoljeća, kada industrijska, ali i društvena revolucija dograđuju i proširuju značenje mode.

Treća etapa i treći dio knjige posvećen je povijesti modnog dizajna, a počinje pojavom prvoga modnog dizajnera Charlesa Fredericka Wortha (1825. ­­– 1895.) te završava posljednjim desetljećem 20. stoljeća.

Dok se pregled razdoblja povijesti odijevanja do 14. stoljeća temelji na likovnim, pisanim te osobito tekstilnim fragmentima i odjevnim predmetima, modni fenomeni od tada se promatraju putem društveno-političke te ekonomske uvjetovanosti.

U povijesnom pregledu modnog dizajna, uz predstavljanje pojedinih modnih dizajnera, mapiraju se promjene značenja odjevnog proizvoda, tematizira se odnos mode i medija, umjetnosti i politike te uvjetovanost modne produkcije novim tehnologijama u posljednjim desetljećima 20. stoljeća i u novom tisućljeću.

Tekst je nastao na osnovi istraživanja mnogih autora, dok bogata popratna slikovna oprema pomaže u rekonstrukciji odjevnih oblika tijekom povijesti.

Uz promatranje promjene odjevne siluete, sagledava se i preinaka značenja fenomena mode, od sredstva klasnog razlikovanja tijekom povijesti do njezine utkanosti u sve pore svakodnevice društva i pojedinca tijekom 20. stoljeća, kada uloga medija modu pretvara u vizualan doživljaj slojevitih značenja i međuodnosa tijela, odjevne ovojnice i identiteta.

Iako je ponajprije namijenjena studentima modnog i tekstilnog dizajna, povijesti umjetnosti i kulturne antropologije, knjiga je pisana pripovjednim tonom i sadržava mnogobrojne primjere i anegdote.

Tako će čitatelji moći saznati kako su antičke civilizacije bojile odjeću i uljepšavale lice i tijelo, kako je Madame de Pompadour utjecala na modne trendove u Europi 18. stoljeća, što se nosilo u Studiju 54 i zašto je minimalizam preplavio modne piste devedesetih godina 20. stoljeća, poručuje izdavač.