Eksperiment koji je ubrzo postao viralan pokrenuo je anonimni konceptualni umjetnik poznat pod pseudonimom @SHL0MS. Na X-u je objavio izrez autentične Monetove slike iz serije 'Water Lilies', nastale oko 1915. godine i danas izložene u muzeju Neue Pinakothek u Munichu.

Uz sliku je napisao: 'Upravo sam pomoću AI-ja generirao sliku u stilu Moneta. Opišite što detaljnije po čemu je lošija od pravog Monetova rada.' Objavi je dodao i službenu oznaku platforme da je sadržaj 'izrađen uz pomoć AI-ja'.

Krenula lavina analiza

Komentatori su brzo počeli secirati navodne manjkavosti na slici 'zbog AI-a'. Neki su tvrdili da kompozicija nema dubinu, drugi da su nijanse zelene boje 'neusklađene', dok su pojedini natipkati eseje o tome zašto AI navodno ne može dosegnuti pravu umjetnost.

Jedan je korisnik napisao analizu dugu više od 700 riječi, tvrdeći da slika izgleda kao 'kaotična AI kaša' i da 'nije ni blizu pravom Monetu'.

Dio komentara kasnije je obrisan nakon što je otkriveno da je riječ o autentičnom djelu slavnog impresionista, no u vrijeme interneta i skrinšota, zapisi ostaju, pa se tako mogu samo posuti pepelom. 

Nisu svi nasjeli

Među korisnicima bilo je i onih koji su odmah posumnjali u cijelu priču. Slikar Kendric Tonn istaknuo je kako potezi kista i struktura slike djeluju uvjerljivo te da rad podsjeća na Monetova kasnija djela.

Povjesničar umjetnosti A.V. Marraccini napisao je: 'Dovraga, pa ovo je detalj pravog kasnog Moneta. Potezi kista gotovo su identični njegovim drugim radovima.'

Eksperiment je tako otvorio pitanje odnosa publike prema umjetnoj inteligenciji i načina na koji oznake i kontekst utječu na percepciju umjetnosti.

Ljudi vide etiketu, ne umjetnost

Istraživanja posljednjih godina pokazuju da ljudi često drukčije procjenjuju isto umjetničko djelo ovisno o tome vjeruju li da ga je stvorio čovjek ili umjetna inteligencija, piše Fortune.

Studija objavljena 2024. u časopisu Nature pokazala je da ispitanici često nisu mogli razlikovati AI-generirane slike od ljudskih radova. Štoviše, kada nisu znali podrijetlo djela, AI radove često su ocjenjivali boljima. No čim bi saznali da je nešto stvorio AI, njihove bi ocjene značajno pale.

Autori istraživanja zaključili su da ljudi imaju izraženu negativnu pristranost prema umjetnosti za koju vjeruju da ju je generirala umjetna inteligencija. Slične rezultate pokazala su i ranija istraživanja - ljudi više cijene umjetnost ako vjeruju da je za njezino stvaranje bilo potrebno mnogo ljudskog rada.

Publika tako sve češće procjenjuje sadržaj prema etiketi i očekivanjima, a ne prema onome što stvarno vidi. 'Ljudi nisu gledali sliku. Gledali su oznaku da je riječ o AI-ju', zaključio je komentator Fabio Ciucci.

Istraživačica umjetne inteligencije Vivienne Ming nedavno je slično upozorila da se velik dio straha od AI-ja zapravo svodi na nepovjerenje prema ljudima i načinu na koji koriste tehnologiju. 'Većina naših strahova od umjetne inteligencije zapravo su strahovi drugih ljudi', rekla je Ming.