NATKO STIPANIČEV

Razgovarali smo s autorom animiranog filma o kojemu se priča da je apsolutno pogodio trenutak: Imam osjećaj da će 'Arka' biti još i aktualnija, i to ne samo zbog korone i sve apsurdnijih afera u zemlji

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 30.09.2020 13:56
  • Objavljeno 30.09.2020 u 11:45
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

Precizna dramaturgija, vješta režija, originalni likovi, suptilni crni humor na tragu čuvenog švedskog redatelja Rubena Östlunda i apsolutno pogođen trenutak neke su od ocjena na račun animiranog filma 'Arka' splitskog animatora Natka Stipaničeva. Ova začudna i osuvremenjena verzija biblijske priče u konkurenciji je ovogodišnjeg Animafesta, u kategoriji hrvatskog filma, ali i u Velikom natjecanju kratkometražnog filma, a prva od nekoliko projekcija zakazana je za večeras u 20 sati u Kinu SC. Razgovarali smo s autorom o radu na filmu, hvalospjevima koje je dosad dobio na festivalima i ljubavi prema animaciji

Natku Stipaničevu, splitskom animatoru koji živi i radi u Zagrebu, ovo je prvi profesionalni film, a dosad je za njega dobio cijeli niz sjajnih reakcija. Osim što je prikazan u natjecateljskom programu najvećeg svjetskog festivala animacije u Annecyju, na ovogodišnjem Festivalu mediteranskog filma osvojio je nagradu za najbolji film i scenarij, a žiri je rekao kako se radi o nikad aktualnijoj priči koja dolazi kao upozorenje, alegorija, ali i kao i zastrašujući dokument sadašnjih zbivanja'.

Slično, da je apsolutno pogodio trenutak, ocijenili su i na Tabor film festivalu na kojemu je 'Arka' proglašena najboljim domaćim filmom koji prikazuje 'aktualno i vrlo jasnu distopijsku metaforu društva i smjera u kojem se ono kreće'. 'Glavne vrline filma su izvrsna dramaturgija i režija. Stipaničev vješto, na kapaljku gradira začudni motiv, polako nam gradi svoj neobični svijet, a crni humor kojim je film prožet podsjeća pomalo na Rubena Östlunda', ocijenio je Jurica Pavičić.

Film, iz produkcije Kreativnog sindikata te realiziran u 3D/2D animaciji, varira mit o Noinoj arci u kojoj je prikazuje kao luksuzni prekooceanski kruzer. Ideja se, kaže nam Stipaničev, rodila u razgovoru sa srpskom pjesnikinjom Mašom Seničić, dok su gledali kruzere kako uplovljavaju i isplovljavaju iz madeirske luke Funchal.

'Bila je to reakcija na beznadnost smjera u kojemu idu država, Europa i svijet. Prepoznao sam univerzalnost ideje, okrenuo je na teatralni sarkazam i osjetio ogromnu potrebu da je realiziram, te sam je uz pomoć koscenarista Maše Seničić i Damira Juričića nastojao obraditi da se može iščitati na što više razina. Nažalost, tema je sad aktualnija nego tada, a imam osjećaj da će biti još i aktualnija, ne samo zbog korone nego i sve apsurdnijih afera korupcije u zemlji, apatije naroda da se tome stane na kraj, trenda negiranja znanstvenih činjenica, globalnog zatopljenja, pojave 'ravnozemljaša' u 21. stoljeću, Trumpa i estradizacije politike itd.', kaže Stipaničev koji je završio preddiplomski studij filma i videa na Umjetničkoj akademiji u Splitu te diplomirao na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

  • +2

Arka, Natko Stipaničev

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Bonobostudio

Na 'Arci' je radio više od tri godine, a najveći izazov bilo mu je upravo smisliti ideju te potom od nje razviti dobar scenarij.

'Kad sam imao nešto u što sam vjerovao da bi moglo biti dobro, pojavio se zanos i opsesija i sama produkcija je bila užitak, iako je realizacija bila dosta naporna i dugotrajna. Sastojala se od rješavanja gomile sitnih svakodnevnih problema i savladavanja novih znanja što mi je pružalo dovoljne izazove i držalo me zainteresiranim. Bio je to jedan dug i neizvjestan put s usponima i padovima, pa su mi dosadašnje pozitivne reakcije na film lijepe afirmacije da sav taj trud nije bio uzalud', kaže Stipaničev koji ima sve riječi hvale za rad svojih domaćih kolega animatora.

'Stilovi, teme i tehnike hrvatskih animatora su jako raznoliki i individualni, teško je, možda i nemoguće naći neku zajedničku nit, ali hrvatska animacija je jako poznata u svijetu i to je jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih kulturnih proizvoda još od početka 60ih kad je Vukotić osvojio Oskara. Dovoljno je reći da je na ovogodišnem Annecyju, najvećem i najprestižnijem festivalu animiranog filma, Hrvatska u konkurenciji imala čak tri filma, među 37 odabranih od preko 3170 prijavljenih iz cijelog svijeta. Nažalost, naš mainstream, a posebno javna televizija, nema nikakvog interesa za taj kulturni proizvod, te je animirani film u hrvatskoj uglavnom rezerviran za mali krug ljudi', zaključuje Stipaničev koji iza sebe ima nekoliko kratkih animiranih i eksperimentalnih filmova.

'Kad gledam svoje ranije radove vidim samo greške, ali bez obzira na to, preporučit ću neke rane studentske filmove kao što su 'Finili su Mare bali', 'Sam na Plesu' i 'Dragi Keno' koji se mogu pogledati na Vimeu', kaže Stipaničev. Iako se, govori nam, animirani film uglavnom povezuje s dječjom publikom, 'Pajom Patkom, Zekoslavom Mrkvom i sličnima', ozbiljniji animirani filmovi, rađeni za odraslije uzraste, sposobni su prenijeti snažne i kompleksne emocije na svojstven način. Upravo zato su ga i zainteresirali.

'Volim graditi svjetove i pričati priče, te mi se animirani film činio kao optimalni izbor. Također, to je jedan od najkompleksnijih medija koji u sebi sadrži mnogo grana umjetnosti, od dramaturgije i scenaristike, preko režije i animacije do glazbe i oblikovanja zvuka što mi u produkciji daje dovoljne intelektualne i tehničke izazove', objašnjava Stipaničev, čija se 'Arka' na Animafestu, osim večeras, prikazuje i 3. listopada u 15.30 sati u Kinu SC te u 16.30 sati u Teatru &TD.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!