FESTIVAL SVJETSKOG KAZALIŠTA

Predstave koje ne smijete propustiti

28.08.2013 u 15:06

Bionic
Reading

Na 11. Festivalu svjetskog kazališta u Zagrebu, koji počinje 10. rujnu u HNK-u nastupom Schaubuhne am Lehniner Platz iz Berlina s predstavom 'Smrt u Veneciji/Pjesme mrtvoj djeci' redatelja Thomasa Ostermeiera, gostuju neke od trenutačno najintrigantnijih predstava velikih europskih teatara. Budući da se radi o jedinstvenoj prilici da u Zagrebu pogledate predstave velikih europskih redatelja, upućujemo vas na komade koje nikako ne biste smjeli propustiti

To je prvenstveno uvodna festivalska predstava Thomasa Ostermeiera 'Smrt u Veneciji/Pjesme mrtvoj djeci', koja donosi slavnu priču Thomasa Manna o piscu Gustavu von Aschenbachu i njegovom posjetu Veneciji gdje sreće četrnaestogodišnjeg Tadzia te povjeruje da je u dječaku pronašao utjelovljenje svojih umjetničkih ideala.

Kako navode u najavi, produkcija Thomasa Ostermeiera svojevrstan je eksperiment: pripovjedač, pijanist Tim Kreuser, videoumjetnik Benjamin Krie te skupina glumaca i plesačica pokušavaju obuhvatiti teme erotske strasti, tjelesnosti i prolaznosti utkane u srž novele Thomasa Manna.

Velika novost festivala je prikazivanje dokumentarnog filma 'Hamlet u Palestini' redatelja Thomasa Ostermeiera i Nicolasa Klotza, koji je na programu 12. rujna u ZKM-u i koji zbog aktualne teme nikako ne biste smjeli zaobići.

Film je nastao nakon što je Ostermeier na poziv kazališta Al-Kasaba odlučio otići u rujnu 2012. u Ramalu postaviti 'Hamleta', znajući da će šekspirijanski stihovi ondje imati poseban odjek. Ideja za ovo putovanje bila je plod intenzivnog kontakta s palestinskim kazališnim profesionalcima, osobito s Kazalištem slobode u izbjegličkom kampu u Jeninu. Pod budnim okom filmskog redatelja Nicolasa Klotza tragedija danskog kraljevića sučeljava se s onom mladih Palestinaca. Film je, pored toga, osvrt na još jedan tragičan događaj: ubojstvo Juliana Mer-Khamisa, bivšeg ravnatelja Kazališta slobode, kojemu je nepoznati ubojica oduzeo život u travnju 2011.

Jedan od favorita Festivala svakako je i predstava 'Teško je biti Bog' u izvedbi Proton kazališta iz Budimpešte, koju je režirao Kornel Mundruczo, i to ne samo zbog tehničke zahtjevne izvedbe u dva golema šlepera nego i zbog političke aktualne teme. Naime, komad problematizira trgovinu ženama iz bivših istočnih zemalja i njihovo nestajanje u pornoindustriji sjevernih i zapadnih zemalja Europske unije, što je, s obzirom na ulazak Hrvatske u EU, itekako zanimljivo hrvatskim gledateljima. No upravo zbog te zahtjevnosti gostovanje Mađara još je neizvjesno, a ishod pregovora trebao bi se uskoro saznati.

Poklonici redatelja Pippa Delbona, koji je već gostovao na Festivalu svjetskog kazališta, ne bi smjeli propustiti njegov komad 'Ljubav i tijelo' u izvedbi njegove kompanije, koji je na rasporedu 17. rujna u ZKM-u.

Delbono je naslov svoje predstave preuzeo iz Rimbaudovih stihova koji se glasno isprepliću s tekstovima gorljivih pjesničkih velikana 20. stoljeća, poput Pasolinija, Artauda, Eliota i Whitmana. Na taj način, kako stoji u press materijalima, on sklada narativnu inkantaciju koju uglazbljuje Alexander Balanescu, jadan od najvećih violinista današnjice.

Obavezno treba pogledati predstavu 'Nadolazeća oluja' redatelja Tima Etchellsa u izvedbi inovativne britanske skupine Forced Entertainment, koja je na rasporedu 23. i 24. rujna u ZKM-u. Etchells radi i na samostalnim projektima kao pisac, redatelj i umjetnik, bavi se fotografijom i video, djeluje i kao performer, a nedavno je objavio knjišku verziju svog psovačkog internetskog projekta 'Dani vakuuma'.

Između ostalih muzeja, izlagao je i na Oktobarskom salonu u Beogradu i Bijenalu suvremene umjetnosti D-O Ark Underground Time Machine u Konjicu u BIH.

Zaštitni znak trupe Forced Entertainment skupni je proces - grupna kreacija kroz improvizaciju, eksperimentiranje i debatu, a u Zagreb stižu s velikom, burnom i neurednom predstavom u kojoj se trenuci urnebesne komedije izmjenjuju s mirnijim, tužnijim refleksijama, stvarajući komad prepun svjetla i sjene koji vas prati dugo nakon izvedbe. Predstava počinje izlaskom izvođača na praznu pozornicu, a jedan od njih počinje improvizaciju na temu elemenata koji čine dobru priču, izravno se obraćajući publici.

Smatra se da 'Nadolazeća oluja' nudi najbolje od Forced Enterteinmenta - crni humor, koji je njihov zaštitni znak, te kolaž privlačnih slika i anarhični izvedbeni stil.

Za ljubitelje klasike nezaobilazna je obiteljska tragedija 'Dugo putovanje u noć', koju je režirao Ivo Van Hove, a izvodi je Toneelgroep Amsterdam iz Nizozemske. Predstava je na programu 26. i 27. rujna u ZKM-u, a nastala je prema najpoznatijem djelu Eugenea O’Neilla, u kojem pisac tokom jednog dana prati život i raspadanje obitelji Tyrone, te međusobnu borbu članova obitelji, ali i borbu s demonima iz prošlosti.

Kako se navodi u najavi festivala, Ivo Van Hove O'Neilla naziva američkim Shakespeareom i do sada je na scenu postavio nekoliko njegovih komada. S druge strane, O'Neillova je želja bila da ovo remek-djelo bude objavljeno tek nakon njegove smrti, a i ne čudi zašto: komad je iskren prikaz autorove mladosti, provedene u sjeni majčine ovisnosti i očevog i bratovog alkoholizma. Bez obzira na to, komad je i svjedočanstvo dubokoj ljubavi i suosjećanju koji vežu članove obitelji, podastirući bolan i dirljiv portret četvero ljudi koji ne mogu živjeti jedni s drugima, ni jedni bez drugih.

Ne smije se propustiti ni predstava 'King Size' Christopha Marthalera u izvedbi Theatera Basel iz Švicarske, koja zatvara festival 4. i 5. listopada u ZKM-u. Marthaler je u Zürichu studirao glazbu, u Parizu kod Jacquesa Lecoqa izučavao pantomimu, a zatim je radio kao kazališni glazbenik u kazalištima njemačkog govornog područja. Od 1993. bavi se režijom, čak i opernih projekata u Frankfurtu, Berlinu, Beču i Salzburgu. Godine 2011. Christophu Marthaleru dodijeljena je najvažnija švicarska kazališna nagrada, Hans-Reinhart-Ring. Ova predstava tog velikog kazališnog inovatora govori o ispuhanim ljubavnim čežnjama usamljenika i zadivila je europske kritičare jer predstavlja spoj, kako su pisali, zabave, melankolije i poezije, a istodobno dovitljivo i dojmljivo koristi glazbu i lidove.