22 nacionalne manjine

Pogledajte jedinstven muzej u Osijeku: Osobne priče otvorili Romi, slijede Židovi

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 01.08.2019 14:31
  • Objavljeno 31.07.2019 u 14:41
'Teško da ću ovdje naći posao. Čim vide da si Rom, neće te nitko uzeti. Teško mi je bilo naći praksu, a kamoli sad posao. Misle, ako si Cigan, da smrdiš i da će zbog tebe izgubiti mušterije', kaže Vedrana Klem, 23 godine

'Teško da ću ovdje naći posao. Čim vide da si Rom, neće te nitko uzeti. Teško mi je bilo naći praksu, a kamoli sad posao. Misle, ako si Cigan, da smrdiš i da će zbog tebe izgubiti mušterije', kaže Vedrana Klem, 23 godine

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Jasenko Rasol

Trenutno samo virtualno, ali uskoro i u fizičkom prostoru, osječki Muzej osobnih priča prikuplja osobne priče svojih građana, predstavnika 22 nacionalne manjine iz Osijeka. Iza projekta stoje Željka Kovačević (Fade In) i Jovica Radosavljević (Romski resurni centar Darda), a prva manjina koju su predstavili su Romi

Još u travnju u Osijeku je održana izložba 'Priče Roma', koja je predstavila 18 priča Romkinja i Roma iz Slavonije i Baranje, većinom pripadnica i pripadnika podskupina Muntenci/Munćani, Ludari i Ardeljani/Erdeljci, ogranka Bajaši. Priče su nastale na temelju istraživanja u koje je bilo uključeno stotinjak Roma različitih dobnih skupina i društvenog položaja, od istaknutih pojedinaca, predstavnika užih zajednica, voditelja i članova lokalnih organizacija i udruženja, do posve 'običnih' ljudi. Sudjelovali su većinom Bajaši, no bilo je i pripadnika ostalih romskih skupina. Svakog se od njih opsežno intervjuiralo radi prikupljanja osobne životne priče, s naglaskom na događaje i trenutke koji su im obilježili život.

Daleko od ravnopravnosti

Precizni podaci o broju Bajaša u Hrvatskoj ne postoje, no pretpostavlja se da ih je između 10 i 20 tisuća. Premda ih 85 posto ima hrvatsko državljanstvo, njihov je položaj u zemlji daleko od ravnopravnog. O društvenoj i ekonomskoj marginalizaciji Bajaša zorno svjedoče rezultati istraživanja iz 2009. (knjiga Irene Martinović Klarić 'Kromosom Y i potraga za novom domovinom'), koja su pokazala da ih čak 84 posto prima socijalnu pomoć, 51 posto ih je zdravstveno osigurano, 47 posto njihovih kućanstava prima dječji doplatak, samo je jedan Bajaš u Baranji stalno zaposlen, 23 posto ih radi privremene, slabije plaćene poslove, 33 posto ih nikad nije polazilo školu, 10 posto ih ima osnovnoškolsko obrazovanje, a svega 4,4 posto Bajaša upisalo je srednju školu. 

Priče koje su na koncu izabrane za izložbu uključivale su specifične teme, poput tradicionalnih romskih zanata, stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu, njihova pristupa obrazovanju te dvostruke diskriminacije ('unutarnje', u romskoj zajednici, i 'vanjske', u neromskoj zajednici), ali i one 'univerzalne' teme, poput ovrhe koja mori mnoge hrvatske građane, nezaposlenosti, siromaštva, ljubavi i obitelji. Namjera je bila preispitati uvriježena stajališta i predrasude, ali prezentirati i neke drugačije narative o Romima.

  • +17
  • +14

Muzej osobnih priča

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Jasenko Rasol

Nositelji tih 18 priča na izložbi su se predstavili slikom, odnosno fotografskim portretom, tekstom, kao dijelom osobnog narativa, videointervjuom i osobnim predmetom. Danas su ti materijali dio Muzeja osobnih priča, čiji se postav zasad može razgledati samo virtualno. No to je tek početak, kaže nam Željka Kovačević iz produkcijske kuće Fade In, koja je projekt inicirala s Jovicom Radosavljevićem iz Romskog resurnog centra Darda.

'Fizički prostor muzej će dobiti već u studenom ove godine, u Staroj Pekari osječke Tvrđe, austrougarskoj vojnoj pekarnici koja se trenutno obnavlja', kaže Kovačević, dodajući da je to dio projekta Štruca kulture, koji Fade In, osim s Romskim resurnim centrom Darda, provodi u suradnji s Nansen dijalog centrom iz Osijeka, organizacijom civilnog društva s misijom socijalnog oporavka multietničkih zajednica u Hrvatskoj, potom s Gradom Osijekom i Hrvatskim društvom kulturnog turizma iz Osijeka.

Na projektu su, kaže, među ostalima radili još i Martina Globočnik, Miroslav Sikavica, Morana Ikić Komljenović, Dražen Žerjav, Jasenko Rasol, Barbara Blasin, Kosjenka Laszlo Klemar i Milan Mitrović, a financiran je preko Ministarstva kulture sredstvima Europskog socijalnog fonda u ukupnom iznosu od 2.378.616 kuna.

'Ideja je kroz Muzej osobnih priča u budućnosti istražiti i predstaviti sve manjine koje žive u Osijeku, a uz Rome ima ih ukupno 22. Sljedeća koju predstavljamo na ovaj način su Židovi, a o tome smo već razgovarali s osječkom Židovskom općinom i imamo punu potporu', kaže Kovačević te vjeruje da će ovaj muzej postaviti interkulturalnost kao osnovicu identiteta Osijeka i regije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!