KNJIŽEVNI PREGLED

Pet knjiga o snažnim ženama od antike do današnjice

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 25.01.2016 09:32
  • Objavljeno 25.01.2016 u 09:32
'Tjedni-književni-pregled'630

'Tjedni-književni-pregled'630

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr/Mihaela Maras

Među novim naslovima domaćih nakladnika izdvaja se pet knjiga posvećenih snažnim, zanimljivim ženama. Od antičke Antigone u interpretaciji Slavoja Žižeka preko vrhunskog krimića Emme Healy pa do refleksija o velikoj hrvatskoj spisateljici i protofeministici Mariji Jurić Zagorki, riječ je o raznovrsnim naslovima koji zaslužuju čitateljsku pažnju

'Antigona' - Slavoj Žižek (Fraktura; prevela Patricija Vodopija)

Kada je u suradnji s Filozofskim teatrom HNK-a u Zagrebu Slavoj Žižek, najopasniji filozof Zapada, odlučio napisati svoju prvu dramu, izabrao je onu koja je oduvijek privlačila filozofe – Sofoklovu 'Antigonu'. Antigona je kao tragična figura koja se odupire pravilima ne samo duboko utkana u kanon svjetske književnosti i misli već je i sigurno uz Bibliju, 'Ilijadu' i 'Odiseju' jedan od onih temeljnih tekstova bez kojega nema ni zapadne kulture i misli. Mnogim je filozofima, uključujući Platona, Hegela i Kierke­gaarda, 'Antigona' bila iznimno važna u njihovim inter­pretacijama i razmišljanjima, no samo se Žižek usudio reinterpretirati Sofokla, i to napisavši novu dramu.

'Antigona' Slavoja Žižeka politička je drama par exce­llence koja itekako govori o poziciji junaka, junakinje, ali još više i mase, Zbora, koja može uzeti stvari u svoje ruke. S mnogo suptilnoga hu­mora, razarajući mitove te raz­bijajući i iznova pišući kanonsko djelo svjetske književnosti, Sla­voj Žižek pokazuje da je i dalje zaigrani dječak, spreman pokazati sebi i svi­je­­tu da uvijek postoji drugi i drugačiji način, a ponekad i više njih, poručuju iz Frakture.

Slavoj Žižek, filozof, sociolog, kulturni kritičar i psihoanalitičar, rođen je u Ljubljani 1949. Doktorirao je na Ljubljanskom sveučilištu 1981., a drugi doktorat obranio je u Parizu na slavnom Sveučilištu Pariz VIII. Danas je Slavoj Žižek jedan od najcjenjenijih i najpopularnijih filozofa, a često ga nazivaju i najopasnijim filozofom Zapada. Autor je više od pedeset knjiga prevedenih na više od dvadeset svjetskih jezika.

'Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb' - Slavica Jakobović-Fribec (Centar za ženske studije)

Ovaj jedinstveni vodič kroz Zagreb opisuje dvadeset lokacija u Donjem i Gornjem gradu obilježenih životom i djelovanjem Marije Jurić Zagorke, spisateljice, političke novinarke, feministkinje i aktivistkinje. Kronološki i tematski uobličeni biografski podaci o Mariji Jurić Zagorki čitatelja pozivaju da se odvaži na interaktivnu šetnju gradom tijekom koje će upoznati i dosad nepoznate detalje iz života spisateljice i neumorne borkinje za ljudska prava dok će se ulice i lokacije Zagorkina grada svakim korakom pretvarati u mjesto susreta prošlosti i sadašnjosti.

'Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb' Slavice Jakobović-Fribec doprinos je bilježenju ženske povijesti i stvaralaštva te poticaj da se kroz publicističku obradu Zagorkina života i djela afirmira kultura sjećanja, posebice sjećanja na žene koje su svojim životom i radom ostavile dubok trag u kulturnom i političkom životu.

'Elizabeth je nestala' - Emma Healy (Mozaik knjiga; preveo Ozren Doležal)

'Maud je zaboravna. Skuha šalicu čaja i zaboravi ga popiti. Ode u trgovinu i više ne zna što je došla kupiti. Kad se vrati kući, vlastiti joj je dom zastrašujuće neprepoznatljiv — a ponekad joj se učini i da joj je kći Helen potpuna neznanka. Ali Maud je ipak u jedno sigurna: njezina prijateljica Elizabeth je nestala. Tako je zapisano na bilješci u njezinom džepu. I bez obzira na to tko joj sve govori neka ne zabada nos gdje mu nije mjesto, da digne ruke, da začepi usta, Maud će stvar istjerati do kraja. Jer negdje u dubinama Maudina oštećena uma leži odgovor na neriješen zločin star sedamdeset godina. Slučaj na koji su svi zaboravili. Svi, osim Maud', opisuje Mozaik knjiga zaplet izvrsnog krimića Emme Healy

'Elizabeth je nestala' britanska je književna senzacija 2015. koja se već više od 10 mjeseci ne spušta s prvih 10 mjesta najprodavanijih knjiga britanskog Amazona. Priča je to dementnoj starici koju zbog toga poremećaja odbacuje i okolina i obitelj, no kojoj se u podsvijesti počinju javljati sjećanja na zločin koji se dogodio prije sedamdesetak godina. Roman je nagrađen uglednom nagradom Costa za najbolji prvi roman, a autorici se priznaju i vrhunski literarni dometi iako se čini da se radi o primarno kriminalističkom žanru.


'Mitohondrijska Eva' - Mihaela Gašpar (Disput)

'Glavni lik romana Julijana majka je, supruga, kćerka, snaha, zaposlenica Hrvatskih željeznica, šalterska radnica, u konačnici i ljubavnica, ali svakako žena koja ima svoju funkciju, koja svoju funkciju ne smije zaboraviti. Julijana mora kuhati, prati rublje, glačati ga, sparivati čarape, ustajati u zoru, prodavati putničke karte, prešućivati vlastite potrebe, šutjeti u za to predviđenim trenucima koji traju unedogled, čupati špranje iz radne odjeće svojega supruga zaposlenog u ljevaonici, podrazumijevati da je taj suprug voli (društvo muškarcima nameće da nije poželjno pokazivati osjećaje), poslije podrazumijevati i da je ljubavnik voli, depresiju skrivati kao zmija noge, kao da nije mlinski kamen koji je vuče sve dublje u nešto što bismo mogli nazvati očajem puno dubljim od trajnog nezadovoljstva. Jednostavno mora. Što se mora, nije teško, ponavljaju ljudi papagajski. Ponovno zato što moraju. I sve je bezizlazno. Osobito kad se Julijana zaljubi u čovjeka koji nije njezin suprug.

'Mitohondrijska Eva' sjajan je roman, rijedak literarni biser koji je s pravom 2013. osvojio prvu nagradu na anonimnom proznom natječaju osječkog ogranka Matice hrvatske. Preostaje nam nadati ste kako je ovo samo sjajna, besprijekorno skladana uvertira u stvaralačku simfoniju Mihaele Gašpar s kojom ćemo još dugo i ugodno putovati kroz šume literarnih likova i stanja kojima će napučiti još nenastanjene i gole predjele hrvatske književne zbilje. Jer Mihaela je doista jedinstven književni glas, jasno prepoznatljiv u onome što ponekad, nažalost, nalikuje na kakofoniju. Ona je vrstan, minuciozan psiholog, darovita književnica koja ono što je vidjela, čula i dokučila s lakoćom pretače u tekst, a rečenicama se pritom vješto, virtuozno služi kao etalonima za mjeru širine zamaha kroz kaos, tišinu, tjeskobu ili ushit. I teško ju je strpati u žanrovsku ladicu, katalogizirati. Ona je samo svoja. Premda govori o svima, o vremenu u kojem jesmo, ali i onom iz kojeg smo izašli, čija smo ostavština', napisala je o ovom romanu ugledna spisateljica Ivana Šojat

'Jeanine: Život okorjele pokvarenjače' - Jean-Marc Reiser (Šareni dućan; prevela Biljana Grubačević)

'Slavni francuski karikaturist i strip-autor Jean-Marc Reiser (ili samo Reiser) u nakladi je Šarenog dućana već doživio tri naslova u čak pet izdanja. Nakon 'Života beštija', 'Života na friškom zraku' i 'Života okorjelog pokvarenjaka', njegov se opus u hrvatskim okvirima upotpunjuje i upravo simptomatičnim 'Životom okorjele pokvarenjače', zgodama i nezgodama legendarne Reiserove antijunakinje Jeanine.

Jean-Marc Reiser (13. travnja 1941. – 5. studenoga 1983.) zarana je postao jedan od najvažnijih europskih komentatora suvremene zbilje u likovnome artističkom izričaju, a time i jedno od najvažnijih imena underground kulture druge polovice 20. stoljeća. Započevši karijeru crtača pod pseudonimima u nekolicini manjih časopisa, Reiser 1960. sudjeluje u stvaranju mjesečnika Hara-Kiri, koji je zabranjen 1970. zbog ismijavanja smrti bivšeg predsjednika Charlesa de Gaullea, pa Hara-Kiri uskrsava praktički samo pod drugim imenom – Charlie Hebdo. No Reiser usporedo crta, recimo, u Piloteu, jednom od najvažnijih časopisa cjelokupne europske povijesti stripa, koji je iznjedrio Asteriksa, Blueberryja i mnoge druge klasične stripove takvih majstora kao što su Uderzo, Giraud ili Bilal te podjednako slavnih scenarista poput Goscinnyja, Charliera ili Grega, a ugošćuje i radove Huga Pratta, Roberta Crumba i drugih.

Izvrstan dokaz tome je i njegova Jeanine: reduciranim crtežom - iz kojega je primjetno da je Reiser prvenstveno karikaturist - i reduciranim, a opet dinamičnim i vještim kadriranjem prikazuje nam muke neuke samohrane majke koju vječito muče neposlušna djeca, neugledni ljubavnici, neuviđavni susjedi, neizbježne picajzle. Zasigurno će Jeanine zabaviti, možda poneke čak i (još uvijek) šokirati: no u današnje vrijeme, kada nas zapravo više ništa ne može šokirati i kada je skarednost, nažalost, sastavni dio naših života, možda je dobro prisjetiti se da su kratki stripovi o okorjeloj pokvarenjači nastajali prije tolikih desetljeća, kada osvajanje slobode nije bilo u (o)vlasti internetskih pornografa i pedofila i njihovih prikrivenih gospodara, nego – istinskih umjetnika', napisao je o Reiserovoj 'Jeanine' Denis Peričić

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi