Jedan od najteže pogođenih bio je Nacionalni muzej Černobil, koji je tek mjesec dana ranije ponovno otvoren nakon četverogodišnje obnove i postavljanja potpuno novog stalnog postava povodom 40. obljetnice černobilske katastrofe.

Ravnateljica muzeja Vitalina Martinovska rekla je za The Guardian da je zgrada, nekadašnja vatrogasna postaja, teško oštećena nakon udara i snažnog eksplozivnog vala tijekom noći 23. svibnja. 'Praktički nema prostorije koja nije stradala. Krov je uništen, urušio se međukat između drugog i trećeg kata, oštećeni su izložbeni prostori i muzejski laboratorij', rekla je Martinovska dok su vatrogasci i dalje raščišćavali zgarište.

Prema prvim procjenama, uništeno je oko 40 posto nezamjenjivih artefakata koji su bili izloženi. Martinovska kaže da je oko pet ujutro dobila dojavu da muzej gori. Samo dvadesetak minuta kasnije već je bila na mjestu događaja. 'Vidjela sam gust dim i vatru na krovu. Prozori, vrata i dijelovi zgrade već su popadali na tlo', rekla je.

Zajedno s glavnom kustosicom ušla je u zgradu čim su to vatrogasci dopustili. 'Počeli smo evakuirati artefakte dok je krov još gorio i dok je gašenje požara još trajalo. Čuli smo kako se krov urušava. Stalno smo gazili kroz vodu', ispričala je.

Među uništenim predmetima nalazili su se stare Biblije, knjige, ikone i keramika iz područja oko Černobila prije izgradnje nuklearne elektrane. No najveći dio muzejske zbirke od oko 22 tisuće predmeta, pohranjen u spremištima, ostao je sačuvan.

Ruski napad teško je oštetio i Nacionalni muzej umjetnosti Ukrajine, jedan od najvažnijih ukrajinskih muzeja umjetnosti. Eksplozivni val izbacio je gotovo sve prozore, oštetio stropove i raznio dijelove velikih drvenih ulaznih vrata.

Pukla je čak i skulptura Apolona koja se nalazi na pročelju muzeja.

Od početka invazije uništeno puno kulturne baštine

Zbirka muzeja, koja uključuje klasična djela i ukrajinske moderniste, već je ranije premještena na sigurno ili poslana na međunarodne izložbe. No zaposlenici su danima nakon napada čistili tone krhotina i stakla iz galerijskih prostora. 'Osjećaj je bio kao da je kroz zgradu prošao tornado', rekla je glasnogovornica muzeja Veronika Bublei.

Ravnateljica muzeja Yulia Lytvynets priznaje da nitko ne može biti potpuno spreman za ovakve prizore. 'Znamo da traje rat. Naše dvorane su prazne, umjetnine su na sigurnom. Ali nikada ne možete biti sto posto spremni za nešto ovakvo. Možete sakriti kolekciju, ali ne možete sakriti zgradu', rekla je.

Zbog štete muzej ostaje zatvoren do daljnjega, a planirana izložba o ukrajinskom modernističkom scenografu Anatolu Petrickom sada će biti predstavljena online.

Prema podacima ukrajinskog ministarstva kulture, od početka ruske invazije 2022. godine oštećeno je ili uništeno više od 1700 lokaliteta kulturne baštine te više od 2500 kulturnih institucija diljem zemlje.

Oštećen je i niz drugih važnih objekata u Kijevu, uključujući modernističku tržnicu Žitnij te kazalište Mala Opera, smješteno pokraj trgovačkog centra koji je izgorio u napadu.

Unatoč šteti, djelatnici Male Opere odlučili su da predstava ipak neće biti otkazana. 'Predstava se mora nastaviti, ako je to ikako moguće', rekao je tehnički direktor kazališta Oleksandr Buryma.