U Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu 13. svibnja održat će se četvrti tportalov izbor Vizionar godine, na kojemu će biti proglašeni dobitnici nagrade u pet kategorija (društvo, gospodarstvo, tehnologija, kultura i sport), kao i posebne krovne nagrade Vizionar godine. U kategoriji kultura nominirani su spisateljica Ivana Bodrožić, ravnateljica Hrvatskog narodnog kazališta Iva Hraste Sočo i redatelj Igor Bezinović
Vizionar godine izbor je koji organiziramo četvrti put te njime prepoznajemo ljude čije ideje, projekti i inicijative mijenjaju način na koji živimo, radimo i stvaramo.
O dobitnicima odlučuje stotinu tportalovih suradnika, komentatora, sugovornika, analitičara i kroničara medija, a oni su nominirali svoje kandidate za vizionare godine u svakoj kategoriji. Odabrano je po troje kandidata s najviše nominacija te o pobjednicima i ove godine odlučuje stručni žiri sastavljen od uglednih predstavnika poslovnog, znanstvenog, kulturnog i javnog života.
vezane vijesti
U sastavu ovogodišnjeg žirija su: Zrinka Cvitešić, istaknuta hrvatska glumica; Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke; Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze; Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i komentator tportala; Josip Paladino, istaknuti neurokirurg; Boško Picula, politolog, filmski kritičar i komentator tportala; Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma; Damir Sabol, jedan od najuspješnijih tehnoloških poduzetnika u Hrvatskoj; Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke; Nebojša Slijepčević, nagrađivani filmski redatelj i lanjski dobitnik krovne nagrade Vizionar godine, te Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Imajući u vidu da je među članovima žirija velik broj njih s istaknutim afinitetom ka kulturi, a pogotovo obzirom na to da je među njima i prošlogodišnji krovni laureat, redatelj Nebojša Slijepčević, bilo je interesantno saznati tko će biti nominiran u ovoj kategoriji. Popis je konačno sveden na tri imena: spisateljicu Ivanu Bodrožić, ravnateljicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivu Hraste Sočo i redatelja Igora Bezinovića.
Ivana Bodrožić
Književna nagrada Europske banke za obnovu i razvoj, koju je osvojila za roman 'Sinovi, kćeri', priznanje je kojim je cijenjena hrvatska književnica i pjesnikinja Ivana Bodrožić okrunila svoj ugled na međunarodnom polju. Okrunila je tako njome dvadesetak godina dugu spisateljsku karijeru koju je započela probojem prognaničkog bildungsromana 'Hotel Zagorje', u međuvremenu adaptiranog u kazališnu predstavu i prevedenog na desetke jezika.
Posljednji roman autorice koja u svojem radu spaja književnu snagu, emocionalnu preciznost i društvenu hrabrost otvara za hrvatsko društvo važne društvene teme, poput identiteta, tijela, pripadanja, trauma i društvenih normi. Bodrožić piše slojevito, britko i bez patetike, nudeći priče koje su istinitije od stvarnosti. Njezina vizija leži u sposobnosti da osobnu traumu pretvori u univerzalan krik za slobodom, čime njezina književnost prestaje biti samo umjetnost i postaje snažan glas onih čije su priče predugo bile potiskivane na marginama društva.
Iva Hraste Sočo
Otvaranje nove scene Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, HNK2, važan je infrastrukturni i programski iskorak prema suvremenijim, eksperimentalnijim i pristupačnijim kazališnim sadržajima. Ovaj projekt otvara prostor novim publikama i širem razumijevanju toga što nacionalno kazalište danas može biti.
Intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu Iva Hraste Sočo usmjerila je vođenje jedne od najvažnijih nacionalnih institucija na razvoj, otvaranje i širenje publike. U vremenu u kojem se od velikih kulturnih institucija očekuje da čuvaju tradiciju, ali i stvaraju prostor za nove formate, profilirala se kao liderica koja te dvije razine zna povezati.
Ovaj strateški potez osigurao je relevantnost nacionalnog teatra u 21. stoljeću, pretvarajući ga iz statičnog čuvara prošlosti u dinamičan generator budućih kulturnih vrijednosti koji izravno utječe na kvalitetu društvenog života.
Igor Bezinović
Filmom 'Fiume o morte!' osvojio je 2025. godine glavnu nagradu na festivalu u Rotterdamu, u Hrvatskoj je potukao rekorde kao najgledaniji dokumentarni film u hrvatskoj distribuciji u povijesti, a europskim Oscarom (nagradom EFA) početkom ove godine zaokružio je tu filmsku priču s jakim društvenim odjekom.
Perspektivu filma koji kroz duhovitu i hibridnu formu rekonstruira okupaciju Rijeke 1919. godine, koju je predvodio Gabriele D'Annunzio, propitujući kako nastaju nacionalistički mitovi i politički spektakli, sažela je filmska kritičarka tportala Zrinka Pavlić ustvrdivši da bi taj genijalni film trebalo prikazivati na nastavi povijesti.
Igor Bezinović otvorio je šira pitanja politike, identiteta i društvenog suočavanja s prošlošću, potvrđujući snagu filma kao alata za ozbiljan javni dijalog.
