Programski direktor festivala Seid Serdarević rekao je kako živimo u vremenima kada su ratovi naša svakodnevica, od Ukrajine do Bliskog istoka te Sudana, o kojemu svjetski mediji gotovo i ne govore.

„Pred našim očima događa se militarizacija jednaka hladnoratovskoj s jedne strane, a s druge strane fašističke i populistike parole i djela”, istaknuo je na otvorenju u punom gledalištu HNK-a, ocijenivši kako živimo u vremenu straha, ne samo od rata, nego i od ekološke katastrofe, od strojeva, umjetne inteligencije i neizvjesne budućnosti koja nam se događa ili se već dogodila, a da toga nismo svjesni.

Dodao je kako sve to izaziva nepovjerenje, strah i potragu za krivcima, za brzim i jednostavnim odgovorima kojih nema; tjera ljude da se okupljaju jer je u masi lakše, a odgovornost se pripisuje drugima i drugačijima. S druge su strane, rekao je, posvećeni pojedinci koji pomažu drugima, koji čine dobro, rade svoje poslove da bi svijet funkcionirao, od pekara do liječnika i profesora.

"Imamo kulturu i književnost koja se ne boji i mjesta su gdje se pojedinac suočava sa strahovima, vlastitim, a potom i tuđim. Književnost nam govori kakvi smo ljudi i često je istina stvarnija od stvarnosti jer autorice i autori pišu o svojim zebnjama i osobnim povijestima koje postaju i naše", rekao je Serdarević.

Kako je istaknuo, dok svjedočimo kulturi zaborava, kada se u Hrvatskoj kao i drugdje zaboravljaju zločini, a opet uzvikuju parole i slogani pod kojima su zločini počinjeni, pred našim se očima odvija promjena koja ne sluti na dobro, „sveopća kontrola i ukidanje različitosti, zabrane kulturnih događaja i tribina na žalost i u Hrvatskoj postaju normalni, vidimo i nedavni slučaj u Benkovcu, imamo pritiske na festival u Šibeniku, napade na pisce i javna zastrašivanja, ne samo u internetskom prostoru nego i na zidovima zgrada”.

Upitao se „je li to sve uvertira u paljenje knjiga i ušutkavanja nepoćudnih. „To su pojave na koje trebamo ukazati jer jedino u kuluri, a ponajviše u književnosti možemo otvarati prostor dijaloga, prostor za druge, u kojemu preispitujemo sebe i vlastite osjećaje”, ustvrdio je Serdarević.

Po njegovim riječima, na festivalu će se kroz razgovore s autorima o njihovim djelima govoriti posredno i o trenutku u kojem živimo, a iako „neće riješiti svjetske probleme, što i nije cilj književnog djela, dobit će mogućnost da o svemu razmišljaju i promišljaju, a samo su misleći ljudi, pojedinci nasuprot masi oni koji mijenjaju svijet.”

Kassabova: Uvijek su me privlačila marginalna mjesta i ljudi

Gošća prvog festivalskog „Razotkrivanja”, pjesnikinja i prozaistica Kapka Kassabova u razgovoru s programskim direktorom festivala govorila je o svemu što je motivira za pisanje, posebno o tzv. balkanskom kvartetu knjiga kojima se vraća u prostor u kojemu je odrasla, nakon što je ranih devedesetih, kao 18-godišnjakina s obitelji otišla na Novi Zeland, gdje se, rekla je, osjećala kao da živi u dva svijeta, ali zapravo nigdje, pa joj je pisanje poezije, iako tada još na lošem engleskom, pomagalo da preživi.

Nastavila je i pratiti što se događa na Balkanu, osobito s ratovima na prostoru Jugoslavije što su, napomenula je, osobito teško proživljavali jer majčina strana obitelji potječe s Ohrida.

„Uvijek sam čitala knjige o Balkanu i osjećala se kao da konverzacija s mojim mjestom rođenja nikada nije prestala. Nije to uvijek bio lijepi razgovor, bilo je tu puno boli, no ona me i motivirala da se vratim tom prostoru i istražujem pojedina mjesta”, dodala je.

Objasnila je kako su je uvijek zanimali ljudi i kroz upoznavanje s njima naučila je umjetnost slušanja.

„Svatko ima neku priču, a većina ne dobiva priliku govoriti o svom životu, onome što su prošli. Uvijek su me privlačili marginalna mjesta i ljudi, a povijesno gledano mi s Balkana uvijek smo gledani kao periferija u odnosu na ostatak Europu što svi nekako i osjećamo u sebi.”

Na tom je tragu i njezina knjiga „Anima. Divlja pastorala”, objavljena u izdanju Frakture i prijevodu Patricije Horvat, epsko putovanje planinama Pirina tijekom kojega je ušla u život pastira i provela cijelu sezonu kretanja golemih stada ovaca u potrazi za pašnjacima, s nekoliko pastirskih obitelji i naučila sve o umjetnosti pastirstva koje u Europi potječe upravo s Balkana.

„Puno smo vremena proveli sa stadima i pastirskim psima, tamošnjim šarplanincima. Bilo je vrlo transformativno, ali i ponizno iskustvo kada vas prihvati stado divljih ovaca i karakačanskih pasa., iako sam pokušala u knjizi, zapravo ne mogu opisati kakav je to osjećaj kada volite životinje i kada one vole vas”, rekla je.

Tijekom svog boravka, dodala je, osjećala je kako joj vrijeme izmiče jer pastirstvo, ali i sve te životinje nestaju, postaju ugrožene u modernom svijetu, a što će utjecati i na sve nas, ljude.

„Pisanje ove knjige za mene je bio masterclass o tome kako biti čovjek i potpuno me promijenilo. Vjerujem u jedinstvo i da samo smislen susret s drugim živim bićima, ljudima, životinjama i biljkama može promijeniti naš život na bolje. Trebamo više susreta ispunjenih ljubavlju, a manje svega drugoga”, naglasila je autorica knjiga prevedenih na dvadesetak jezika koja danas živi u Škotskom visočju.

Festival svjetske književnosti ugostit će do 4. rujna donosi više od 30 programa na glavnoj pozornici, u foajeu, i u tonskoj dvorani zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta te u knjižari Frakture, organizatora festivala.

Od ponedjeljka program se nastavlja s po deset programa dnevno, od čega će se po dva besplatna održavati u Frakturi u prijepodnevnim satima, a ostalih osam, od 17 do 21 sata na trima pozornicama HNK.

Gosti su ugledan španjolski književnik Fernando Aramburu, istaknuta i prevođena francuska autorica Leïla Slimani, jedna je od najnagrađivanijih skandinavskih autora Sofi Oksanen, istaknuta švicarska autorica Zora del Buono, zvijezda makedonske suvremene književnosti Rumena Bužarovska i bosanskohercegovački glumac Feđa Štukan.

Festivalsku publiku na otvorenju je podzravila i intendantica HNK Iva Hraste Sočo, a među uzvanicima su bili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izaslanik predsjednika RH Zdravko Zima, zagrebački dogradonačelnik Luka Korlaet i drugi.