BORBA ZA KNJIGU

Osnovana koordinacija za hrvatski knjižni sektor

24.06.2013 u 15:35

Bionic
Reading

S ciljem sveobuhvatnog rješavanja nagomilanih problema u hrvatskom knjižnom sektoru, osnovana je pregovaračko-radna koordinacija predstavnika tog sektora, a prvi sastanak s Ministarstvom kulture o konkretnim potezima očekuje se prije ljetnih praznika, najavljeno je iz udruge Knjižni blok, na čiju je inicijativu koordinacija osnovana

Koordinacija zasad ima dvadesetak članica koje pokrivaju sve one koji su na bilo koji način uključeni u život knjige, što je model kakav još ne postoji u ostalim područjima kulture, rekao je predsjednik udruge Knjižni blok, Nenad Bartolčić.

Najavio je da će se problemi rješavati ovisno o prioritetu, djelovat će se na više razina, legislativnoj, praktičnoj i financijskoj, a koordinacija neće čekati da im drugi predlažu rješenja već će ih sami nuditi i o njima pregovarati.

Kao partnere u tome vide Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, po potrebi i Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo financija. S njihovim bi se predstavnicima na tematskim sastancima trebali rješavati razna pitanja, od zakonodavnog uređenja i odnosa na tržištu knjiga do strateških pitanja odnosa društva prema knjizi.

Bartolčić kaže da će se problemi rješavati ovisno o prioritetu za koje bi se organizirale ciljane grupe, no za razliku od dosadašnje prakse odluke se neće donositi parcijalno jer se pokazalo da to u sektoru poput knjižnog, u kojemu je sve međusobno povezano, nema učinka.

Teško je reći hoćemo li uspjeti jer treba postojati i spremnost s druge strane, no ovaj model mogao bi uključiti mnogo aktera knjižnog lanca koji će kroz koordinaciju rješavati i međusobni odnos te eventualne sukobljene interese, moramo sjesti za zajednički stol i razgovarati, ustvrdio je.

Bartolčić smatra da se situacija u domaćem knjižnom sektoru neće bitno promijeniti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, sve dok "ne pospremimo kaos u vlastitom dvorištu" i posljedice više od dvadeset godina neodgovornog odnosa i nejasne politike prema hrvatskoj knjizi. Ne očekujem da će inozemni igrači ući na hrvatsko tršište knjiga jer je tu situacija nesređena, a dok se sve ne posloži ni mi nećemo moći sudjelovati na velikom europskom tržištu knjiga, ocijenio je.

Petpostotni PDV ne smatra previše 'strašnom' mjerom, no žao mu je što se Hrvatska u pristupnim pregovorima, poput nekih europskih zemalja, nije izborila za svoje povlaštene porezne stope. Problem je što još ne vidimo obećavane modele po kojima bi se barem dio tog PDV-a vratio knjizi jer, iako je kriza u prodaji knjiga, u proračun se slijevaju konkretne cifre, dodao je.

Osnivanje koordinacije rezultat je dosad najvećeg radnog skupa predstavnika knjižnog sektora s kraja svibnja, na kojem su sudjelovale strukovne udruge, organizacije i ustanove, ministarstva.

Koordinacija bi trebala utjecati na sve dionike lanca knjiga, od autora, prevoditelja, ilustratora, urednika, nakladnika, knjižara, knjižničara do čitatelja smanjene kupovne moći.

U njoj su sada Knjižni blok, Zajednica nakladnika i knjižara, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Društvo hrvatskih književnih prevoditelja, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, odjeli za informacijske znanosti osječkog i zadarskog sveučilišta, Knjižnice Grada Zagreba, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski PEN centar, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA, Matica hrvatska, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Agencija za elektroničke medije i Institut za međunarodne odnose.